Aquilegia flabellata (niski pakujac)

Porodica: Ranunculaceae

Morfološke karakteristike:

• dimenzije rasta: do 25 cm visine i do 15 cm širine
• habitus: zeljasta listopadna trajnica, labav grm, tvori grumen
• stabljika/kora: polu – čvrste zeljaste stabljike, pri vrhu svježe zelene boje
• list: donji nasuprotan, gornji nepravilno raspoređen, višestruko sitno perast, zaobljen, plavo – zelen, donji listovi tvore bazalnu rozetu; listovi se povlače nakon cvatnje i odumiru
• cvijet/cvat: veliki zvonasti viseći cvjetovi na dugim stapkama, nježno modre boje, izbrazdanih latica i kratke ostruge, promjera od 3 do 5 cm
• plod: suhe folikule, nemaju dekorativnu vrijednost

Cvatnja: kraj proljeća – sredina ljeta (svibanj – srpanj)
  

Uzgojne karakteristike: humusno, hranjivo, vlažno, dobro ocjedito tlo; nije dugovječna biljka; otporan na mraz; obično se sam zasijava; nakon cvatnje poželjno je ukloniti ocvale stapke kako bi se potaknula ponovna cvatnja te povećati intenzitet zalijevanja kako bi se lisna masa povećala i došla do punog izražaja; kada lišće povene (obično do kraja ljeta) biljku bi trebalo podrezati do baze; nakon nekoliko godina poželjno je biljku podijeliti u kasno proljeće; posve otporan; otrovna vrsta (doticaj sa sokom biljke može nadražiti kožu); problemi kod uzgoja: podložan napadu ušiju, lisnih minera, pepelnice

Položaj: sunčan/preferira polusjenovit položaj
  

Primjena: grupna sadnja; u polusjeni zidova; pogodna za kamenjare u polusjeni; cvjetne gredice; sadnja u žardinjere; rubovi grmlja; ispred i između grmova; seoski vrt; šumski vrt; sjenoviti vrtovi; privlači ptice, leptire i pčele
  

__________________________________________________________________________________
Izvori slika: 
http://pics.davesgarden.com/pics/2005/08/24/Sally_Denver/17a9a0.jpg
http://arrosoirs-secateurs.com/IMG/jpg/flabellata-2.jpg
http://www.swiatkwiatow.pl/foto_thumb/orlik-wachlarzowaty-aquilegia-flabellata_2021_thumb.jpg
https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi1w0LB8lyPI75N77bFL3YJYrUGvph7-Zk5NayLUUTbwLxGDCk5p9wqG20BS9jxyqQm-QDbij6czBnmZg3qBUhe6JJxzXaKWHCdZ7HnLlAe69JrxyuovFmc5svdBz62bvRbovistpO-dNE/s1600/P1060220.JPG

Pročitajte više ...

Ruže: morfologija i podjela

MORFOLOGIJA RUŽA

• porodica: Rosaceae

• dimenzije rasta: visine 0,20 do 8 m ovisno o sorti

• habitus: listopadni, drvenasti grmovi uspravnog ili nepravilnog rasta; mogu rasti i kao pokrivačice tla, penjačice ili malo stablo

• stabljika/kora: drvenasta stabljika; grane prekrivene gustim ili rijetkim trnjem, koje može biti ravno ili zavinuto; kora je zelene ili crvene boje

• list: cjelovit i nazubljen, nalazi se na stapkama i nasuprotno je raspoređeno s listom na vrhu; može biti zelene ili crvene boje, sjajno ili mat

• cvijet/cvat: dvospolan; sastoji se od pet čaškinih listića - lapova, koji su duguljasti, nazubljeni i zeleni i od latica, koje su ciklički poredane u više krugova (osim kod botaničkih ruža kod kojih latice čine jedan krug); ovisno o broju latica cvijet može biti jednostavan, polupun i pun; boje cvjetova mogu biti raznolike: od bijelih, žutih, narančastih, crvenih, ružičastih, do različitih nijansa ovih boja, a mogu biti i dvobojni

• plod: šipak crvene boje koji se razvija iz cvjetišta ocvale ruže

CVATNJA

Ruže cvatu od proljeća do jeseni.


STANIŠTE

Ruže rastu na sunčanom i prozračnom staništu. Ne pogoduju im sjenovita mjesta, pogotovo ispod krošnji drveća. Stanište mora biti prozračno, što znači da treba postojati protok zraka kako se ne bi stvarala vlaga, koja pogoduje nastanku gljivičnih oboljenja.

Ruže su uglavnom prilagodljive različitim tipovima tla, a najbolje im pogoduje rahlo, ilovasto tlo, bogato hranjivima i humusom te dobro drenirano. Ako je tlo pjeskovito, primitak vode je slab pa se takvom tlu mora popraviti struktura dodatkom organske tvari. Glinasta tla se slabo zagrijavaju i imaju mali kapacitet za zrak pa se njegova struktura također popravlja dodatkom organske tvari. Reakcija tla mora biti blago kisela do neutralna (pH 5,5 – 6,5).

Mjesto na kojem je posađena ruža treba biti cijelo vrijeme čisto od korova i tlo rahlo (mrvičaste strukture) kako bi ruža nesmetano rasla te lakše primala hraniva i vodu.

PRIMJENA

Primjenjuju se za gredice, obrube, a mogu se saditi i pojedinačno. Neke se ruže koriste za živice, a neke se uzgajaju kao grm ili grmolika stablašica. Često se koriste kao ruže za rez za izradu buketa i aranžmana zbog krupnog cvata (čajevke), koji raste na dugoj cvjetnoj stapci.

PODJELA RUŽA

Ruže dijelimo prema habitusu, obliku, boji cvijeta i primjeni. Dijelimo ih na autohtone ili botaničke ruže, čajevke, floribunde, engleske ruže, ruže patio, minijaturne i patuljaste ruže, ruže penjačice, ruže pokrivači, grmolike ili parkovne ruže i ruže stablašice.

Autohtone ili botaničke ruže

To su samonikle ruže; prostiru se duž cijele Sjeverne polutke u umjerenim  i umjereno toplim područjima, zatim se nalazi u Sjevernoj Africi, Tajlandu i Novom Meksiku, te u južnoj Indiji. U Hrvatskoj ima 37 samoniklih vrsta. Cvat je jednostavan, sastoji se od 5 latica; cvate jednom godišnje. Rastu na nepristupačnim staništima, kao što su šikare, rubovi šuma i obale tekućica.

Čajevke

Nastale su križanjem „starih“ ruža s kineskim (Rosa chinensis). Snažnog su i uspravnog rasta, visine su 80 do 120 cm; velikog i sjajnog lišća; cvjetne stapke su duge sa pojedinačnim cvjetovima; imaju sposobnost ponovnog cvjetanja; minimalni razmak sadnje između sadnica je 35 do 40 cm. Osjetljive su na pepelnicu i rđu. Najčešće se sade u skupinama, a primjenjuju se i kao rezano cvijeće.

Floribunde

Ove ruže nastale su križanjem čajevki i polijanti. Rastu u grmovima 50 do 60 cm visine; cvatovi su u skupinama, a cvatnja je obilna. Dosta su otporne na bolesti i hladnoću. Sade se na razmak od 30 do 35 cm u redu, odnosno 3 sadnice na 1m; ako ih sadimo u više redova, koristimo cik-cak sadnju. Mogu se saditi na gredice, kao živice (bujnije sorte) ili na obrube.

 
Engleske ruže

To su grmovi visine do 150 cm, pa čak i do 200 cm. Odlikuje ih karakterističan oblik cvata i voćni miris, te ponovno cvjetanje. Minimalni razmak sadnje je 80 cm.

Ruže patio, minijaturne i patuljaste

Stvaraju male grmove visine 20 do 50 cm, a cvjetaju uglavnom sitnim cvjetovima u skupinama, a neke mogu imati velike pojedinačne cvjetove. Upotrebljavaju se za sadnju na balkonima, u teglama ili žardinjerama, te za manje cvjetne gredice ili kamenjare. Razmak sadnje je 15 do 20 cm.

Ruže pokrivači tla

Uglavnom cvjetaju sitnim cvjetovima; grane prekrivaju tlo, pa su idealne za spriječavanje rasta korova. Razmak sadnje je 40 cm.

Ruže penjačice

Cvjetaju velikim ili srednje velikim pojedinačnim cvjetovima ili cvjetovima u skupinama; visine su od 2,5 do 8 m, ovisno o kultivaru. Ne tjeraju vitice pa ih je potrebno učvrstiti za potporanj. Minimalni razmak sadnje između biljaka je 1,20 m, a od zida ili drugog potpornja razmak je minimalno 0,30 do 0,40 m. Upotrebljavaju se za prekrivanje dijelova kuća, pergola, starog drveća, stupova itd.

 
Grmolike ili parkovne ruže

Rezultat su križanja samoniklih ruža i modernih hibrida u obliku grma. Cvjetaju srednje velikim ili velikim pojedinačnim cvjetovima ili cvjetovima u skupini, a cvatnja je obilna i raskošna. Visine su do 2 m. Minimalni razmak sadnje je 1 m.

 

Ruže stablašice
Ovisno o vrsti ruže cijepljene na vrh stabla, dijelimo ih na grmolike i pendulaste ruže stablašice:

• Grmolike ruže stablašice - Na stablo se cijepe mini ruže, floribunde ili čajevke koje tvore okruglu krošnju. Veličina krošnje ovisi o vrsti ruže koja je cijepljena, tako promjer može biti od 35 cm do 1m. Visina stabla na koje su ruže cijepljene također ovisi o vrsti ruže, pa imamo grmolike stablašice cijepljene na stablo visine 0,40 m, 0,60 m i 1 m. Obično se sade kao soliteri, no mogu se posaditi i kao drvored (za takvu sadnju razmak između biljaka mora biti 2 m).

 

• Pendulaste ruže stablašice - Na stablo visine 1 m ili 1,5 m cijepe se ili ruže pokrivačice pa je krošnja kod takvih kultivara promjera 150 cm (npr. 'Lavander dream', 'Tomalise', 'Rote flamme') ili ruže penjačice pa je krošnja promjera do 3 m (npr. 'Rosarium Uetersen'). Izgled pendulaste stablašice ovisi i o našoj želji, što znači da krošnju možemo oblikovati u obliku kišobrana ili možemo pustiti grane da vise do poda. Najčešće se sade kao soliteri, ali se može od njih napraviti drvored, no kod takve sadnje trebaju se odabrati ili isti ili slični kultivari, a razmak sadnje ne smije biti manji od 2 m.

_____________________________________________________________
Izvori slika:
http://smallbackyardlandscapingideas.com/small-backyard-new/garden-layouts-3/
http://www.ekomarket.ba/proizvod/49
http://najljepsicvijet.com/cvijece-buket-online-kupovina-slanje.php?c=91&cvijece%20buket=Buket%2049%20ru%C5%BEa
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/32/Divlja_ruza_cvijet_270508.jpg
http://pixelizam.com/prekrasne-rosa-osiria-ruze/
http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=3403&PN=2
http://petrovicroses.rs/sr/ruze/engleske-ruze/geoff-hamilton
http://zivotnaselu.blogspot.com/2012/03/normal-0-microsoftinternetexplorer4_13.html
http://www.vrtlarijahorvat.hr/DetaljiTipovi.aspx?id=1#
http://forum.net.hr/forums/t/382572.aspx?PageIndex=13
http://www.rasadnik-milic.hr/galerija.asp
http://www.vrtlarijahorvat.hr/DetaljiTipovi.aspx?id=1
http://www.pijanitvor.com/index.php?threads/3957/

Pročitajte više ...

Mahonia aquifolium (oštrolisna mahonija)

Porodica: Berberidaceae

Morfološke karakteristike:

• dimenzije rasta: do 1,2 m visine i do 1,5 m širine
• habitus: otvoreni, široko grmolik, zimzeleni grm s brojnim izbojcima
• stabljika/kora: drvo je iznutra žuto, sadrži alkaloide koji se koriste za izradu lijekova; kora starog drva je sivo – smeđa, a stabljike debele i rijetke; mladi izbojci koji nose plodove su crvenkaste boje
• list: naizmjeničan, perast, sjajan na licu, na rubovima lagano trnovit i uvijen, preko 8 cm dug, tamnozelen; zimi atraktivne brončano – crvene boje
• cvijet/cvat: zaobljeni, zvonoliki zlatno – žuti cvjetovi skupljeni u grozdaste cvatove na vrhovima grana, vrlo upadljivi, mirisni
• plod: do 1 cm široka, crna jestiva boba s plavim prugama i crvenim sokom, ostaje na granama tijekom cijele zime; dozrijeva od srpnja do rujna iste godine

  

Cvatnja: rano – kasno proljeće (ožujak – svibanj)

Uzgojne karakteristike: umjereno suha i vlažna tla u vrtu, dobro ocjedito ali ne presuho tlo; voli humusna,  pjeskovita i šljunčana tla; veoma prilagodljiva vrsta; podnosi oštar povratni rez sve do starih drvenastih dijelova; otporna na mraz i zagađenje zraka; dobro podnosi sjenu i pritisak na korijen; relativno sporog rasta; osjetljiva na gljivice rđe; može se pojaviti kloroza na tlima s visokim pH

Položaj: polusjenovit/potpuna sjena (sunčani položaji samo u uvjetima visoke vlažnosti zraka i tla, inače ne uspijeva)

Primjena: soliter; grupna sadnja: izvrsna za ozelenjavanje površina; kao pokrivač tla (od 2 – 4 biljke/m²); niska cvjetna živica (visina reza 0,4 – 0,5 m); podsađivanje sjenovitih mjesta ispod drvenastih biljaka; dobra za vezivanje terena sklonih klizanju; vriština; kamenjara; dobro uspijeva u žardinjerama; kućni vrt; groblja; krovni vrt; ispaša pčelama; hrana pticama; divlje voće (sirovo nije jestivo, prerađuje se)
  

 

___________________________________________________________________________________________
Izvori slika:
http://www.gardens4you.ie/ShopImages/product/FD12875WH.JPG
http://classes.hortla.wsu.edu/hort231/List10/Slide5.JPG
http://www.mahonia.co.uk/wp-content/uploads/2010/12/mahonia-aquifolium-bush.jpg
http://rasadniksmaragd.com/wp-content/uploads/2012/06/Mahonia_aquifolium_002.jpg

 

Pročitajte više ...

Živa ograda: element vrta i njene funkcije

Uloga živice

Živa ograda ima zadaću ograđivanja vrta ili njegove diobe na manje cjeline, a dio je temelja uređenja jer oblikuje prostor u kojem se radi ili odmara. Raste polagano i u konačnici zahtijeva više njege od neživih elemenata, međutim nerijetko se (pogotovo u početnoj fazi planiranja) smatra jeftinijom alternativom. Dok masivna zidana konstrukcija ili visoka ograda lako postaju utvrde i ne izražavaju gostoljubivost, živica preuzima jednaku zaštitnu funkciju poput ograde, a pritom ne omeđuje posjed prema susjedima ukočeno i ne djeluje nepristupačno. Glavne funkcije živice su zaštita od pogleda i prigušivanje buke, dioba prostora u vrtu, te očuvanje staništa.

Pored toga, živice smanjuju udare vjetra, djeluju kao živi filteri prašine i aktivnošću svojih listova čiste zrak i proizvode kisik. Imaju sposobnost izjednačavanja temperaturnih razlika, što povoljno utječe na veliki broj živih organizama. Oni koriste povećanu vlažnost zraka i vlažnu svježinu koja nastaje intenzivnim stvaranjem rose unutar isprepletenih grana. Pticama i drugim životinjama pružaju zaštićeni životni prostor, a vrste koje plodonose (božikovina) pticama su dodatni izvor hrane. Trnovite drvenaste vrste (glog, žutika) nude pticama sigurno mjesto za svijanje gnijezda.
  

S dizajnerskog gledišta živice nisu samo pozadina za biljke, već vidljivim promjenama boja izmjenom godišnjih doba postaju važno obilježje vrta. Svojom građom u uvjetima oštrije klime nude dobru zaštitu tijekom zimskih mjeseci. Iz tla izvlače vlagu i hranjive tvari, pa stoga nisu dobar odabir na vrlo sušnim, plitkim tlima ili uskim lijehama.

Pri odabiru biljnog materijala za živu ogradu najprije treba odlučiti koju će ulogu ta ograda imati, bilo da je to čuvanje privatnosti, zaštita od vjetra, sprečavanje prolaska životinja, podjela cjelina u vrtu i sl. Također je potrebno odrediti konačnu visinu potrebnu za ispunjavanje tih zadaća, jer se nakon postizanja željene visine živica mora orezivati na zadanu visinu. Živica raste i u visinu i širinu, što moramo uzeti u obzir kod sadnje, kao i kod održavanja, odnosno ne smijemo zanemariti onu stranu koja je izvan našeg vrta.

Živica kao oblikovni element vrta

Živu ogradu možemo oblikovati od cvatućih vrsta, a one se mogu izmiješati i kombinirati kako bi tijekom zime dale željeni oblik a tijekom ljeta postale ukras. Živica se može uzgojiti od samo jedne vrste, tako da korištena u većem obujmu izvana daje čvrst dojam.

 

Pored čitavog niza bjelogoričnog drveća i drvenastih grmova, za živice koristimo i četinjaste vrste. Živice sačinjene od listopadnih vrsta (bukve, graba) zimi stvaraju dojmljive oblike jer se kroz njih nazire okolna priroda.
  

U ladanjskim vrtovima to je čak poželjno svojstvo, dok u urbanim sredinama nije prikladno jer se gubi efekt privatnosti. Živice od zimzelenog grmlja (lovor, tisa) važan su skeletni element oblikovanja vrta prema kojem ostale biljke dolaze do izražaja. Dok je u ruralnim sredinama dopuštena neformalna sadnja, odnosno slobodan rast, žive ograde u organiziranim urbanim sredinama najbolje djeluju kada su pravilno orezane.

Treba imati na umu da se živice planiraju kao cjeline. Za razliku od vrta i terase, gdje se početni plan oblikovanja uvijek može izmijeniti, promjene i nadopune na živici kasnije su teško izvedive bez narušavanja cjelokupnog dojma. Stoga se prije kupnje i sadnje svakako treba intenzivno upoznati sa materijalom za formiranje žive ograde i njegovim karakteristikama, kako biste mogli utvrditi koji tip živice najbolje odgovara vašim željama i mogućnostima.

______________________________________________________________________________
Izvori slika:
http://lopezislandkitchengardens.files.wordpress.com/2013/03/hedge-long-view.jpg
http://jwtreeservices.com.au/wp-content/uploads/2013/07/hedge-cutting-designs-15.jpg
http://cdn.images.express.co.uk/img/dynamic/13/590x/bird-451660.jpg
https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh3aSleSw__KE179373cXTLJ_TXCifWG883JDGxaxEb_AfeO4tK6NnQaDIKbJX5HcB2IW0DIacLqDtj4k6duYqRuCiSIaE0NjvQPuS7wLyXBaA14Slghx5SbcperPkF4qB2I6MkWEa-E54/s1600/hedges.jpg
http://youreasygarden.com/wp-content/uploads/2014/02/Mixed-FCs-as-hedgerow1.jpg
http://frankottegroup.com/wp-content/uploads/2012/08/Spirea.jpg http://api.ning.com/files/nGTcCv7erQKzMJE38N39r1n2ADTm4OkXR0i26fqBJSn0oi-osrVyVRRGA-I0m3ThhpYQmsULk1ChtxqWS7KgeUcKRm-IIPWk/Granja02.jpg?width=650

Pročitajte više ...

Najljepši vrt Zagrebačke županije

Podružnica Zagrebačkog holdinga – Zrinjevac, u okviru Međunarodne vrtne izložbe Floraart 2014., organizira natjecanje za najljepše uređen kućni vrt.
  

Pravo na natjecanje u ovoj kategoriji imaju svi građani na području Zagrebačke županije, a sudjelovati mogu tako da ispunjenu prijavnicu pošalju najkasnije do 30. travnja na adresu podružnice Zrinjevac. Uz popunjenu prijavnicu potrebno je priložiti i fotografije vašeg kućnog vrta, kako bi se mogla obaviti predkvalifikacija.  

Nagrade će se dodjeljivati na osnovu kriterija koncepcije rješenja (kreativnost i originalnost), zastupljenosti pojedinih vrsta ukrasnog bilja i njihov skladan međusobni odnos te stručno tehničkih principa izgradnje vrtno tehničkih elemenata (staze, zidovi, sjenice, ograde, kamenjare).

Navedene kriterije ocjenjivat će komisija sastavljena od 3 stručna člana, a ocjenjivat će se vrtni prostori u kategorijama površine do 100 m², od 100 do 500 m², te vrtnog prostora površine veće od 500 m².

Svaki sudionik ovog natjecanja dobit će priznanje, a oni najuspješniji u pojedinoj kategoriji biti će nagrađeni u biljnom materijalu od strane organizatora u vrijednosti:

• za kućni vrt površine veće od 500 m² sa 5.000,00 kn
• za kućni vrt površine od 100 do 500 m² sa 3.000,00 kn
• za kućni vrt površine do 100 m² sa 1.000,00 kn

Više o samom natječaju, uvjetima i proglašenju dobitnika možete pročitati na službenim web stranicama podružnice Zrinjevac: http://www.zrinjevac.hr/default.aspx?id=604



__________________________________________________________
Izvori slika:
http://www.zrinjevac.hr/UserDocsImages/floraart/Floraart%202014/floraart-prijave-za-najljepse-uredjen-vrt.jpg
http://dalje.com/slike/slike_3/r1/g2014/m04/y358369257925414.jpg

Pročitajte više ...

Trajnice

Trajnice su uglavnom zeljaste biljke koje svoju zrelost dostižu kroz najmanje dvije sezone, žive dvije ili više godina te svake godine stvaraju cvjetove, a mogu se saditi kao soliterne biljke, grupirati u cvjetne obrube ili gredice ili posaditi među grmove, jednogodišnje i dvogodišnje biljke na mješovitim cvjetnim gredicama.

Pokazuju veliku raznolikost veličine, oblika, habitusa, boja, teksture i mirisa. Postoje puzave trajnice, koje služe kao pokrivači tla te vrlo visoke trajnice koje dosežu visinu do 2,5 m i više. Trajnice izrazito obojenih listova mogu unijeti kontrast u dominantno zelenilo okolnih biljaka ističući strukturalnu formu ostalih biljaka, a one neobičnih oblika, teksture listova ili cvjetova mogu se koristiti kao element koji će privlačiti pažnju, tj. kao glavne biljke u pojedinom dijelu vrta. Isto tako i cvjetovi trajnica variraju po boji, obliku, veličini i formi, omogućujući beskrajne mogućnosti kontrastnog, komplementarnog ili jednobojnog sađenja biljaka. Miris nekih trajnica neizostavan je element vrta ili parka koji privlači pčele i leptire. Vrlo važan element za oblikovanje gredica jest činjenica da mnoge trajnice ostaju privlačne u jesen i zimi.

PODJELA TRAJNICA

Trajnice za gredice

• trajnice dobivene od vrsta šumskog staništa
• trajnice za gredice dobivene od vrsta šumskog ruba
• trajnice za gredice dobivene od vrsta za otvorene površine
• tulipani i zumbuli
• kratkoživuće trajnice
• osjetljive trajnice
• trajnice za ruralne vrtove  

Podjela trajnica s obzirom na oblikovanje

• Soliterna trajnica („S“) – dominantna, najviša, zanimljiva tijekom cijele godine te određuje karakter gredice. Primjer soliterne trajnice su božuri (Paeonia sp.), žuta pupavica (Rudbeckia fulgida) i pampas trava (Cortaderia selloana). 

• „Tema“ trajnica („L“) – vodeća trajnica koja daje unutrašnju strukturu sadnje. Ona jasno označava vrhunac cvatnje te se pojavljuje u ritmičkom slijedu. Neke od „tema“ trajnica su  iglica (Geranium clarkei 'Kashmir White') i djevojačko oko (Coreopsis sp.). 

• Prateće trajnice („Z“) – po visini odgovaraju niskim trajnicama, a svojim svojstvima se ne ističu kao „tema“ trajnica. Primjer za ovaj tip trajnica je koraljni zvončić (Heuchera sp.).

• Popunjavajuće trajnice („F“) – niske trajnice koje stvaraju kompaktan pokrivač, a svojim oblikom i bojom ne daju jake točke gredici. Primjer popunjavajuće trajnice je pavenka (Vinca major).

SADNJA

Trajnice se sade u dobro pripremljeno tlo, duboko prekopano, prihranjeno i očišćeno od korova jer će biljke u njemu rasti cijeli niz godina. Sade se u proljeće ili jesen. Prostor oko trajnica potrebno je redovito plijeviti i zalijevati mlade biljke, sve dok se potpuno ne razviju. Odrasle trajnice nije potrebno često zalijevati, osim za vrijeme dužih sušnih perioda. Prihrana se vrši jednom godišnje u rano proljeće nakon kiše s kompleksnim, sporootpuštajućim gnojivom. Mnogim trajnicama, koje u proljeće potjeraju dugačke izdanke, treba kada dosegnu trećinu svoje pune visine odstraniti sve slabije izdanke kako bi preostali jači izdanci donijeli što ljepše i krupnije cvjetove. Visokim biljkama potrebno je na vrijeme osigurati potpornje, a ocvale cvjetne glavice treba redovno otkidati kako bi se produžila cvatnja. U jesen se vrši rezidba izdanaka do baze, uklanjaju se mrtvi i osušeni djelovi te korov. Trajnice osjetljive na niske zimske temperature potrebno je zaštititi. Neke trajnice kao što su funkija (Hosta sp.), iglica (Geranium sp.) i koraljna zvončika (Heuchera sp.) potrebno je svakih tri do pet godina podijeliti i presaditi.


____________________________________________________________
Izvori slika:
http://www.visitcramahe.ca/content/gardenouse-perenials
http://www.vrtnarija-urbanek.si/Trajnice%20uvodna%20mar%2009.jpg
http://davisla3.files.wordpress.com/2013/07/paeonia-lactiflora-sarah-bernhardt.jpg
http://www.rightplants4me.co.uk/sites/rightplants4me.co.uk/files/photo/Geranium%20clarkei%20%27Kashmir%20Pink%27%20~wide.jpg
http://www.gootjes-allplant.com/pd-953-7-47328/product/heuchera_39dark_secret39.html
http://www.crocus.co.uk/plants/_/vinca-major-variegata/classid.4506/

Pročitajte više ...

Kalendar radova: travanj – III. tjedan

UKRASNI VRT

Vrijeme je sadnje listopadnog i crnogoričnog drvenastog bilja, živica, ruža i trajnica. Ako se odlučite za sadnju kontejnerski uzgojenih sadnica, sadnju možete prolongirati, međutim ne i ako su vremenske prilike nepogodne, odnosno ako je duže vrijeme zabilježen sušni period.

  

Uklanja se zimska zaštita kod vrsta koje su osjetljive na hladnoću kako bi se omogućio normalan rast i razvoj mladih izbojaka. Zaštitne grančice ipak treba ostaviti u podnožju ovih vrsta biljaka, kako bi pružili zaštitu od hladnih noći.

Travnjak se prozračuje (vertikulira), kao i u ožujku, a sada se još obavlja prihrana mineralnim gnojivom i redovito se kosi. Površine pod travnjakom koje sadrže i neko lukovičasto cvijeće (najčešće rubni dijelovi travnjaka) treba zaobilaziti kod košnje sve dok listovi sami ne požute.

Lukovice niskog cvijeća mogu se lako presaditi poslije cvatnje. Kod ovakvih vrsta (zumbula, tulipana, narcisa) uklanjamo ocvale cvjetne glavice, ali listove moramo ostaviti da sami požute i otpadnu i tek ih onda odstraniti. Biljke tako uspješno uskladište hranjiva u podzemnu stabljiku za sljedeću vegetacijsku sezonu.
  

Pripremaju se posude za sjetvu i sadnju – glinene i tresetne posude treba potopiti u vodu kako bi se nekoliko sati natapale. Sa tresetnim posudama treba pažljivo postupati da izbjegnemo oštećenja. Sije se ljetno cvijeće kojemu nije potrebna pretkultura direktno na gredice, a kasnije se prorijedi ako su biljčice pregusto iznikle.

Tulipani (Tulipa sp.): ako su iz zemlje potjerali ustranu (odnosno uvrnuto) ili se uopće nisu razvili kako treba, znak je pojave plijesni (Botrytis tulipae) na lukovicama, koja uzrokuje bolest zvanu palež tulipana. Zaražene lukovice treba odmah iskopati, ali ne baciti na kompost kako se plijesan ne bi proširila po zdravom kompostu.

Kalina (Ligustrum sp.): pogodno je vrijeme za podrezivanje korijenove bale, a taj je postupak kod ove vrste neophodan. Kalina ima fini korijen koji se brzo širi po vrtu, te iz zemlje crpi mnogo hranjiva, često na uštrb drugih biljaka. Korijen kaline se podrezuje i iz estetskih razloga, ponajviše zbog toga što se ona najčesće primjenjuje kao živa ograda. Tanko korijenje razdvaja se štihačom (špicastom plosnatom lopatom), a za jače, deblje korijene koristimo vrtlarske škare.

Lovorvišnja (Prunus laurocerasus): jedna je od rijetkih vrsta grmova koja ostaje zelena i tijekom zime, nema trnja i pogodna je za živu ogradu. Zbog toga je idealna kao sigurna živica, pogotovo u vrtovima ili dvorištima gdje borave djeca. Za živice koristimo samo sorte i kultivare koji rastu uvis, dok one koje se više razvijaju u širinu (poput šipkeove lovorvišnje – P. laurocerasus 'Shipkaensis') koristimo kao pojedinačni ukrasni cvatući grm.

POVRTNJAK

Čim tlo više nije mekano i površina se prosuši, mogu se pripremati gredice. Nanosi se kompost i organsko gnojivo. Početkom mjeseca sade se presadnice salate glavatice i korabe, a kasnije sve sorte ranog kelja i gomoljasti komorač. Na otvorenom sijemo peršin, luk, crni korijen, mrkvu, rotkvice, špinat, grah, grašak i kopar. Nešto kasnije siju se rotkva, blitva i lisnata salata. Svo ovo povrće rasti će brže ako ga prekrijemo „rastućom“ folijom (folijom s otvorima) ili flisom, a ujedno će sjeme biti zaštićeno od ptica. U gredice na otvorenom od sredine mjeseca mogu se sijati sve vrste salate, kelj pupčar, cvjetača, sve vrste kasnog kelja, koraba, brokula i cikla. Sije se u redove razmaka 10 cm.
 

Rabarbara: ova vrsta povrća može godinama rasti na istom mjestu. Sredinom mjeseca kada uočimo porast idealno je vrijeme za gnojidbu kako bi povećali prinos dugih ukusnih lisnih stapki i velikih listova.

Mrkva: sjeme se ostavi 1 dan na vlažnom, toplom pijesku jer ćemo tako ubrzati klijanje. Nakon sjetve, sadna se površina lagano pritisne ravnom daskom. Na 1m² dovoljno je posijati 1 g sjemena, a možemo sijati i u redove razmaka 10 cm.

Cikla: nije pogodna za presađivanje zbog svojeg kopljastog korijena. Stoga je najbolja direktna sjetva ili rasad. Sjeme koje je odstajalo na vlažnom pijesku sije se u gredice dubine 20 cm i u redove razmaka 10 – 15 cm. Cikla najbolje uspijeva na rastresitom zemljištu i 4 mjeseca nakon sjetve ili sadnje može se koristiti za jelo. Najbolji prinos daje na zemlji koja je duboka i plodna, ali je važno da se redovito plijevi od korova i da se održava vlažnom. Obično se vadi u listopadu, kad korijen dostigne željenu veličinu, a zrela je tada kada uočimo da su listovi izgubili svoju svježu, prirodnu boju. Svakako je treba izvaditi prije pojave prvih mrazeva, jer je mraz može oštetiti.
 

KLIJALIŠTE

Rajčice, paprike i patlidžane koje ste posijali u ožujku sada možete presaditi u lončiće i spustiti u klijalište. Krajem mjeseca posude treba dovoljno odmaknuti jedne od drugih kako bi biljke imale dovoljno prostora za rast. Za sunčanog vremena klijalište treba provjetriti, ali kada počne zahlađivati obavezno spustiti i zatvoriti poklopac.

STAKLENIK

Potrebno je češće provjetravanje, u protivnom dolazi do slabljenja biljaka i biti će podložne gljivičnim oboljenjima. Vrste povrća koje traže toplinu (krastavci, tikvice, dinje i kukuruz šećerac) siju se u posude u stakleniku. Skida se zaštita (flis ili folija), ali se ostavlja u blizini. U negrijanim staklenicima kada prijeti opasnost od noćnih mrazeva treba ponovno zaštititi salatu glavaticu, rotkvu i dr. Zalijeva se samo kad je tlo uistinu suho, a kod salate glavatice zalijevamo samo između redova i to smanjenim pritiskom vode.

 

______________________________________________________________________________________
Izvori slika:
http://www.rose-gardening-made-easy.com/images/planting-roses.jpg
http://www.yellowfarmhousegarden.com/wp-content/uploads/2013/05/Daffodil-seed-pods.jpg
http://www.donsgarden.co.uk/images/pestimages/images/P_TlipFire.jpg?1302824989
http://www.harvesttotable.com/wp-content/uploads/2009/04/Seed-sowing-in-drills1.jpghttp://img.diynetwork.com/DIY/2010/12/15/RX-DK-VGN05904_thin-out_s3x4_lg.jpg
https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj9Y7xl8nFHOV8BudMo4ZD4tNhaCIuDlDZ1j1szr2Zi7lSok4Zr5ZeK5tpkExmmWmAiKM-Qxw8cAe-KH1FQ1fUzRGGJh9coqIDR9sT3bxZBNkY9YULsIVtZP-NBIB5T55EW2klq15C1_A/s1600/corgettes%252C+vegetable+spaghetti+and+squash.jpg

Pročitajte više ...

Crocus flavus subsp. flavus (žuti šafran)

Porodica: Iridaceae; šafran poznat i pod sinonimom Crocus aureus

Morfološke karakteristike:

• dimenzije rasta: visine do 10 cm, širine do 10 cm
• habitus: niska gomoljasta listopadna zeljasta trajnica, čupavog habitusa
• podzemna stabljika: maleni gomolj od 1 do 2,5 cm promjera, spljošteno okruglasti; opnastog pokrova koji se dijeli u vertikalna vlakna, nedostaju mu prepoznatljivi horizontalni prstenovi pri dnu
• stabljika/kora: stabljike vrlo kratke, zeljaste, zelene boje, odumiru zajedno s listovima nakon cvatnje
• list: polu – uspravan i bazalan, usko linearan (sliči listu trava), cjelovitih margina, svježe zelen s bijelim središnjim rebrom, od 1 do 5 listova po biljci, odumire brzo nakon cvatnje
• cvijet/cvat: ljevkasti do zaobljeni, dugi, cjevasti, sjajno žuti ili narančasto – žuti cvjetovi, mirisni i vrlo dugotrajni; nerijetko se odjednom ili vrlo brzo uzastopce stvara nekoliko cvjetova zajedno
• plod: suha kapsula sa 3 jezgre u kojima se nalaze sjemenke

Cvatnja: kasna zima – rano proljeće (veljača – ožujak)
 

Uzgojne karakteristike: šljunkovito, dobro propusno, slabo do umjereno plodno, vlažno tlo; osunčani, ljeti suhi položaji; ne podnosi tla u kojima se zadržava voda; otporan na mraz, zagađenje zraka i posolicu; sadi se krajem ljeta i početkom jeseni na dubinu od 5 – 6 cm, razmak gomolja bi trebao biti do 10 cm; po jednom gomolju biljka daje od 4 do 12 cvjetova; jako se širi samoosjemenjivanjem i stvaranjem mladih gomolja; ne zahtijeva orezivanje; potrebno od 2 do 5 godina do postizanja maksimalne veličine; gomolji u skladišnim prostorima podložni su napadu plijesni i truleži; problemi kod uzgoja: miševi, voluharice i vjeverice koje se hrane podzemnim gomoljima
  

Položaj: sunčan; topla mjesta

Primjena: grupna sadnja (od 20 do 30 biljaka); robustan šafran za stepski vrt; kamenjare; cvjetne gredice; groblja; gradski vrtovi; seoski neformalni vrt; najbolji žuti šafran kojim se može postići intenzivno obojenje i prirodno se širi; odličan kontrast na zelenu površinu; sadnja na nagibe i padine; sadnja na obalne pojaseve; savršen za slabo forsiranje na ranu cvatnju u zatvorenom prostoru; sadnja u podnožje grmova; kombinacija sadnja sa ranocvatućim geofitima i visibabama (Galanthus nivalis); sadnja u posude
 

________________________________________________________________________________
Izvori slika:
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/66/Crocus_flavus_ssp_flavus_RHu_1.jpg
http://hillviewrareplants.com.au/sites/default/files/styles/full_image/public/plant_entry_photos/crocus_flavus_subsp._flavus.jpg?itok=yB72Fr_r
http://pacificbulbsociety.org/pbswiki/files/Crocus/Crocus_flavus_ssp_flavus_corms_DP0.jpg
http://apps.rhs.org.uk/plantselectorimages/detail/WSY0039379_8918.jpg

Pročitajte više ...

Arabis alpina subsp. caucasica (arapska kamena grbaštica)

Porodica: Brassicaceae/Cruciferae

Morfološke karakteristike:

• dimenzije rasta: visine do 30 cm, širine do 50 cm
• habitus: jastučasta niska, snažna vazdazelena trajnica koja tvori prostirke
• stabljika/kora: kratke, uspravne čvrste drvenaste stabljike, šireće dlakave, sivkasto – zelene boje, ponekad i bez dlaka, blijedo zelena
• list: jajast do duguljast, dlakav, nazubljen, sivo – zelen; donji listovi tvore rahle bazalne rozete, dok su gornji na stabljikama neravnomjerno raspoređeni
• cvijet/cvat: bijeli ili ponekad ružičasti veliki cvjetni štitac, do 1,5 cm širine, s mnogo mirisnih, četverolatičnih cvjetova; postoje i sorte popunjenih cvjetova
• plod: višesjemena mahuna, često naborana, cilindričnog oblika, od 2 do 3 cm duga, šireća

  Cvatnja: rano – kasno proljeće (ožujak – svibanj)

Uzgojne karakteristike: svako hranjivo, propusno, umjereno suho ili svježe vrtno tlo; posve otporna; tolerira plitko, suho tlo; djelomično otporna na posolicu; ne podnosi visoku vlagu zraka ni vrućinu; nakon cvatnje treba je lagano orezati kako bi se poboljšalo stvaranje lisne mase i kako bi se spriječilo izduživanje biljke i neuredan izgled s početkom ljetnih vrućina; na područjima gdje se zadržava voda u tlu može doći do truljenja korijena; vrsta relativno sporog rasta; maksimalnu veličinu postigne za 2 do 5 godina; problemi kod uzgoja: lisne uši, bijela rđa i pepelnica

        

Položaj: sunčan/podnosi polusjenu (reduciran broj cvjetova); topli položaji

Primjena: sadnja u grupama; kamenjara (uloga izvrsnog pokrivača tla); alpinetumi; suhozid; ivice staza i putova; izvrsna na suhoj kosini; sadnja na nagibe i kaskade; obalni pojasevi; kao rubna biljka u prvom planu za niske bordure; sadnja na groblja; kombinacija sa rano cvatućim geofitima (Narcissus sp., Primula sp., Viola sp.); podnožje grmova; cvijet za rez
  

_____________________________________________________________________________________
Izvori slika: 
http://www.insideiris.com/NRD_Images/plant_image/Arabis_alpina_subsp_caucasica.jpg
http://flora.nhm-wien.ac.at/Bilder-A-F/Arabis-alpina-cauc.jpg
http://www.gloria.ac.at/photoDB/HiRes/Arabis_alpina_subsp_caucasica__20070711_032_Iran_AlborzN_Takht-e-Soleyman_AlamKuhSE_3600m__VIMG_0562.JPG
http://www.gardensandplants.com/images/plants/Arabis%20alpina%20subsp%20Caucasica.jpg

Pročitajte više ...