A
ALKALNO TLO
Tlo pH vrijednosti koja se kreće u intervalu od 7 - 14. Vidi i bazično tlo.
ALPINETUM
Predstavlja jedan od vrtnih elemenata, odnosno poseban način formiranja zelenih površina, gdje se grupiraju različite vrste biljaka poput patuljastih četinjača, ukrasnih niskih grmova, trajnica, geofita ili trava i kombiniraju sa prirodno oblikovanim stijenama. Pravilnim se odabirom biljnih vrsta postiže živopisnost oblika i boja tijekom čitave vegetacijske sezone.
B
BAKTERIJSKI RAK
Karakteristična bolest kod vrsta roda Prunus, uzročnik je bakterija Pseudomonas syringae. Ova bakterioza uzrokuje postupno sušenje i propadanje biljaka, na granama se stvaraju rak rane i hipertrofije.
BORDURE
Niski obrubi sačinjeni od biljaka iste vrste pogodnih za linijsku sadnju. Bordura se postiže sadnjom po zamišljenom liniji ili oblikovanjem linije orezivanjem, u svrhu vizualnog odjeljivanja različitih površina u vrtu. Biljne bordure koriste se umjesto umjetnih materijala: vrtnog kamenja, kamenih bordura ili plastičnih ogradica.
BRAKTEJA
Pojam za izmijenjeni list pri osnovi cvijeta. Brakteje podsjećaju na uobičajene listove ili mogu biti reducirani i ljuskava izgleda. Često su velike i jarko obojene.
C
CVAT
Skupina cvjetova različitoga rasporeda (npr. gronja, grozd, klas, kitica, metlica ili štitac).
CVJETNE GREDICE
Upečatljiv oblikovni element vanjskog prostora koji nudi mogućnosti kombiniranja biljaka prema visini rasta, teksturi te boji lista i cvijeta. Sade se jednogodišnje i dvogodišnje cvjetne vrste, trajnice i geofiti. Uloga cvjetnih gredica je estetska i reprezentativna, a mogu imati i funkcionalnu ulogu npr. mogu biti pozadina za skulpture, element vođenja puta ili zaštita od pogleda.
Č
ČEŠER
Drvenasta struktura (plod) u crnogorice koji sadrži sjeme.
ČETINJAČE
Skupina golosjemenjača čiji su reproduktivni organi organizirani u češere (npr. tisa, sekvoja, čempres). Zadržavaju obojenje tijekom čitave godine (najčešće zeleno) i odličan su izbor za zimsko obojenje vrta.
D
DEBLO
Dio stabljike stabla od razine tla do prvih pravih grana.
DRVOREDNO STABLO
Stablo koje je pogodno za linijsku sadnju (drvored) karakterističnu u urbanim prostorima (uz prometnice, avenije). U ovu skupinu spadaju stabla koja su najčešće simetričnog habitusa, uspravnog debla, visoko se granaju i koje je moguće po potrebi orezivati, bez posljedica na njihov konačni izgled i narušavanja jednoličnosti drvoreda.
DVODOMNA VRSTA
To su one vrste biljaka kod kojih se jednospolni cvjetovi nalaze na odvojenim biljkama, odnosno kad se na jednoj biljci te vrste nalaze isključivo muški ili ženski cvjetovi. Stoga je u svrhu plodonošenja potrebno saditi muške i ženske biljke zajedno.
DVOGODIŠNJA BILJKA
Biljka koja cvate, stvara sjeme i ugiba u drugoj sezoni nakon nicanja. U prvoj vegetacijskoj sezoni samo stvara stabljike, korijenje i listove.
G
GRM
Grm je listopadna ili vazdazelena biljka drvenastih stabljika, koje se obilno granaju pri razini tla ili u njenoj blizini. Grm može činiti glavnu os vrtnog oblikovanja, a svojom raznolikošću stabljika, listova, cvjetova i plodova osigurava zanimljivost tijekom svih godišnjih doba.
GRONJA
Grozdasta skupina cvjetova u kojoj su unutarnje cvjetne stabljike kraće od vanjskih, pa je cvat oblikom zaobljen ili plosnat.
GROZD
Grozdasti cvat odnosno grozd je skupina racemoznih cvjetova, kod kojega se na dugačkim vretenima nalaze cvjetovi na drškama iste dužine. Vreteno ovih cvatova grana se monopodijalno, tako što stapka dugo raste, a od nje se oblikuju bočne grane s cvjetovima, pa se tek na kraju na njenom vrhu razvija cvijet. Najmlađi cvijet je uvijek onaj na vrhu vretena.
GRUPA
Podrazumijeva sadnju raznih kategorija biljaka (geofiti, trajnice, grmovi, drveće) u grupama, ali je bitno da se unutar jedne grupe nalaze biljke iste vrste. U oblikovanju krajobraza grupna sadnja se relativno često koristi kao naglasak na određeni dio vrta, bilo habitusom ili koloritom bilja. Kod drveća i grmlja grupe uključuju 3 ili više biljaka iste vrste, dok se kod biljaka nižeg rasta (geofiti, trajnice) efekt postiže sadnjom većeg broja biljaka zajedno (npr. cvjetne gredice, kamenjare).
H
HABITUS
Habitus označava položaj ili smjer rasta neke biljke. Može biti uspravan, ležeći, povijen.. Habitusom također opisujemo vanjski izgled neke biljke kao cjeline.
I
IZBOJAK
Ovogodišnji prirast (eng. sprout) iz vršnog ili bočnog pupa na grančicama. Na sebi nosi pupoljke, listove, ponekad i cvjetove i plodove.
IZMJENIČAN
Pojam se odnosi na listove koji se stvaraju pojedinačno na svakom koljencu, s obje strane stabljike.
J
JAPANSKI PIVAC
Štetnik (Popillia japonica) na ukrasnim vrstama, a preferira biljke iz rodova Acer, Aesculus, Betula, Juglans, Malus, Platanus, Rosa, Salix i Tilia. Odrasli primjerci (imago) hrane se lišćem, dok ličinke izgrizaju korijenje.
JEDNOGODIŠNJA BILJKA
Biljka što završava svoj životni ciklus u jednoj vegetacijskoj sezoni: od nicanja do cvatnje sve do donošenja sjemena i ugibanja.
K
KAKTUS
Član porodice Cactaceae, često je sukulentan i bodljikav.
KAPSULA
Kapsula je vrsta suhog ploda, koja sadrži sjemenke smještene u pregradnim komorama (dvije ili više). Sjemenke mogu biti krilate i/ili ljepljive, u svrhu uspješnijeg raznošenja.
KASKADA
Pojam je koji opisuje manji prirodni ili umjetni stepeničasti vodopad (fra. cascade). Kod vrtnih elemenata podrazumijeva "prelijevanje" neke biljne vrste (najčešće puzajuće) preko podloge u terasastom reljefu.
KAULIFLORIJA
Pojava razvoja cvjetova na starijim odrvenjelim dijelovima biljaka (deblu i granama). Česta je u tropskim šumama, a susrećemo je kod stabala judinog drvo i kakaovca.
KISELO TLO
Kiselo tlo je ono tlo čija je vrijednost pH manja od 7, odnosno kreće se u intervalu od 0 - 7.
KLOROZA
Pojava žućenja tkiva listova kao posljedica nedostatka klorofila. Uzroci kloroze mogu biti loša dreniranost tla, oštećeno ili zbijeno korijenje, visoki pH (alkalno tlo) ili nedostatak hranjiva u samoj biljci. Nedostatak hranjiva u biljci može se dogoditi uslijed nedostatka istih u tlu, ili je njihova apsorpcija iz tla blokirana zbog visoke pH reakcije tla (alkalno tlo).
KOLORIT
Predstavlja obojenje pojedine biljke. Najčešće se misli na zimski kolorit, odnosno obojenje koje pojedina biljka unosi u vrt u vrijeme kada većina vegetacije miruje. Zimski kolorit može se postići bilo cvijetom (kukurijek), listom (božikovina, četinjače), granama (drijen) ili plodovima (gaulterija).
KORIJENOV VRAT
Predstavlja dio biljke u razini tla ili malo iznad njega. Na tome se mjestu stvara novi porast i do toga dijela neke biljke (npr. zeljaste, lukovičaste) u jesen odumiru.
KOŠTUNICA
Spada u mesnate vrste plodova, odnosno to je nepucajući plod sa mesnatim usplođem, čija se sjemenka oslobađa truljenjem usplođa. Dakle kod koštunica je jedan dio usplođa sočan i jestiv, a drugi je odrvenio (koštica) i u njemu se nalazi sjeme.
KRILCE
Krilati dio sjemenke koju stvara primjerice, plod javora.
KROŠNJA
Predstavlja gornji, razgranati dio stabla iznad granice debla.
KULTIVAR
Definira se kao skupina kultiviranog bilja koje se jasno razlikuje po nekoj osobini (morfološkoj, citološkoj, kemijskoj, molekularnoj ili dr.) i koje, kada se razmnožava (vegetativno ili generativno), zadržava tu razlikovnu osobinu.
L
LADANJSKI VRT
Pojam koji definira izgled vrta specifičan za ruralna područja i vikendice u kontinentalnom ili primorskom podneblju. Za razliku od urbanih vrtova, određuje ga neformalna struktura. Pri sadnji i izboru bilja treba obratiti pozornost na obilježja podneblja u kojem se takav vrt nalazi. Ovakav tip vrta često podsjeća na engleske seoske vrtove, a u oblikovanju se koriste samo prirodni materijali (drvo, kamen).
LATERALAN
Pojam koji podrazumijeva postrani rast koji se stvara sa bočne strane grane ili korijena.
LENTICELE
Vidi puči.
LICE LISTA/NALIČJE
Lisna plojka je dio lista koji obavlja njegove osnovne funkcije, a oblikom je najčešće spljoštena. Ukoliko se radi o bifacijalnom listu, na plojci jasno razlikujemo 2 površine: lice lista koje je tamnije (često sjajno i glatko) i naličje, koje je svjetlije (često izražene nervature i dlakavo).
LISKA
Sastavni je dio sastavljenog lista (kao kod npr. glicinije). Poredak lisaka sastavljenog lista može biti nasuprotan ili naizmjeničan.
LISNA PJEGAVOST
Bolest je koja se javlja na lišću biljaka, kao posljedica napada patogena. Boja pjega kod ove bolesti mijenja se ovisno o starosti inficiranog lišća i klimatskim faktorima (temperaturi i vlazi). Sve su pjege, bez obzira na lisnu starost, uvijek obrubljene karakterističnim ljubičastim slojem nastalim zbog tvorbe antocijana.
LISNA MARGINA
Podrazumijeva rub plojke lista, a razlikujemo 5 temeljnih oblika ruba plojke: cjelovit, pilast, nazubljen, narovašen i izverugan.
LISTOPADNA VRSTA
Biljna vrsta što svake godine krajem vegetacijske sezone odbacuje i gubi svoju lisnu masu.
M
MACA
Naziv za skupinu cvjetova, obično visećih. Cvjetovi kod maca nemaju latica, često su bez peteljki i okruženi su ljuskavim braktejama. Obično su jednospolni.
MALČ
Nastirka u podnožju biljaka koja može biti anorganskog i organskog porijekla. Organski malč uključuje lišće, slamu, travu, kompost, drvenu piljevinu, koru drveta, pa čak i papir. U anorganski ubrajamo šljunak, kamen, crnu plastičnu foliju i geotekstil. UIoga malča: održava vlagu oko biljke (do 70%), kontrolira rast korova, održava temperaturu zemljišta, zaustavlja eroziju tla i stvaranje pokorice, a samim time biljka zahtijeva manje održavanja. Umjetni malč od sjeckane kore drveta dostupan je u crvenoj, žutoj, plavoj, smeđoj i crnoj boji. Tako kolorit (obojenje biljaka) dolazi do izražaja odabirom odgovarajućeg malča koji osigurava komplementarnu pozadinu.
MALČIRANJE
Postupak prekrivanja prostora u podnožju biljke i oko nje radi sprječavanja rasta korova i/ili dekoracije, a često je sastavni dio uređenja zelenih površina. Nastiranje piljevine, sjeckane kore crnogorice ili borovih iglica preporuča se oko biljaka koje podnose kiselo tlo (vrijes, rododendroni).
MEDNA ROSA
Medljika ili medna rosa je ljepljiva tekuća masa koja se izlučuje na ranjenom tkivu biljaka, a njena je pojava uzrokovana napadom lisnih ušiju.
METLICA
Metlica (lat. panicula) je složen racemozni cvat u kojem se na bočnim osima prvog reda umjesto pojedinačnih cvjetova nalaze ili mali grozdovi, kao npr. u jorgovana (Syringa vulgaris), ili male glavice, kao npr. u pelina (Artemisia vulgaris), ili klasići, kao u jednogodišnje vlasnjače (Poa annua). Dakle to je skupni racemozni cvat sastavljen od većeg broja grozdova ili klasova, a vreteno ovakvih cvatova grana se monopodijalno (tek se na vrhu stapke razvija cvijet i taj je uvijek najmlađi).
N
NALIČJE / LICE LISTA
Lisna plojka je dio lista koji obavlja njegove osnovne funkcije, a oblikom je najčešće spljoštena. Ukoliko se radi o bifacijalnom listu, na plojci jasno razlikujemo 2 površine: lice lista koje je tamnije (često sjajno i glatko) i naličje, koje je svjetlije (često izražene nervature i dlakavo).
NASUPROTAN
Takva pojava kod npr. lista, da se stvaraju po 2 na svakome koljencu (nodiju) i to jedan nasuprot drugome.
NEFORMALNI VRT
Ovakav tip vrta karakteriziraju tečne i blage krivulje te nježni obrisi, a slijede prirodan pad terena i nepravilne linije. Balans u neformalnom vrtu nije stvoren simetrijom kao u formalnom vrtu, već pomno odabranim biljnim vrstama i njihovim obilježjima (oblikom, bojom, teksturom i veličinom). Biljke se tako u neformalnim vrtovima gotovo nikada ne oblikuju u neki strogi formalni oblik. Ovakvi vrtovi otvoreni su prirodi iz koje uzimaju elemente u njihovom izvornom obliku.
NEUTRALNO TLO
Vrijednost pH tla je 7, što je točka pri kojoj tlo nije ni kiselo ni bazično.
NODIJ
Nodij ili koljence dio je stabljike iz kojega izrastaju list ili listovi.
O
OPRAŠIVANJE
Prenošenje peluda s prašnice na njušku tučka istoga ili drugoga cvijeta, a rezultat je oplodnja sjemenog zametka u plodnici tučka.
ORAŠČIĆ
Oraščić (lat. nucula) je suhi, jednosjemeni plod tvrdog i drvenastog usplođa, koje nije srašteno sa sjemenkom. Sjemenka sadrži krilca za raznošenje vjetrom (pojava anemofilija).
P
PAZUŠAC
Pazušac listova podrazumijeva kut između lista i stabljike, mjesto na kojem se razvijaju pazušni pupovi.
PENJAČICA
Biljka koja se penje koristeći drugu biljku ili neki predmet/podlogu kao potporanj. Razlikujemo penjačice sa lisnim viticama (oko potpornja se uvijaju pomoću lisnih vitica); penjačice adventivna korijenja (stvaraju podupiruće zračno korijenje); samostojeće penjačice (penju se pomoću penjućih jastučića); penjačice s viticama (svijaju se pomoću vitica) i povijuše (penju se svijanjem stabljike ulijevo ili udesno).
PEPELNICA
Najznačajnija bolest kultiviranog bilja koju uzrokuju patogene gljivica iz porodice Erysiphaceae. Na zaraženim biljkama pojavljuju se pepeljaste prevlake, prvenstveno na lišću i stabljikama. Bolest se pojavljuje i brzo razvija u uvjetima visoke vlage i povoljnih temperatura (25 - 28 ᵒC). Vrlo izraženi simptomi ove bolesti imaju negativan utjecaj na proizvodnju, zbog toga što umanjuju vrijednost kultiviranog bilja, poglavito ukrasnog, koje se cijeni najviše po izgledu.
PETA
Podrazumijeva maleni dio staroga drva reznice, koji pri uklanjanju reznice s grančice ostane pri njenoj osnovi.
pH
Reakcija tla, odnosno raspon kojim se mjeri kiselost ili bazičnost (alkalnost) tla. tlo tako može biti kisele, neutralne ili bazične (alkalne) reakcije.
PIONIRSKA VRSTA
Vrsta koja prva dolazi na biološki prazan prostor (ili na nešumsko stanište). Ona prva naseljava neki, za floru nepogodan prostor (primjerice opožareno područje). Takva vrsta se najčešće lako zakorjenjuje i time stvara povoljne uvjete za druge vrste drveća i bilja. Ovdje se mogu svrstati alepski i crni bor, breza te vrba iva.
PLEMKA
Drugim nazivom graničica je biljka poželjnih svojstava koja se cijepi na ukorijenjenu podlogu.
PLOD
Organ biljke koji nosi jednu ili više zrelih sjemenki (npr. boba, oraščić..).
PODANAK
Podzemna, puzeća stabljika koja djeluje kao pričuvni organ i nosi lisnate izboje. Vidi i rizom.
PODLOGA
Dobro ukorijenjena biljka na koju se cijepi plemka. Vidi i plemka.
PODRAST
Podrast ili podstojna etaža podrazumijeva sloj grmlja ili drugih biljaka koje rastu u sjeni drveća.
POKRIVAČI TLA
Pokrivači tla podrazumijevaju biljne vrste pogodne za prekrivanje površina u šumskom vrtu ili u nasadima ukrasnog grmlja gdje je održavanje svedeno na minimum, kao i za prekrivanje nasipa i obronaka gdje je zemlju potrebno učvrstiti. Imaju veliku ulogu u sprječavanju erozije strmina. Mnoge trajnice koje služe kao pokrivači tla dobro podnose sjenovite uvjete, jer je njihovo stanište šuma, odnosno mjesta u podnožju stabala.
POLUGRM
Biljka drvenaste osnove čiji gornji dijelovi zimi odumiru.
POLUVAZDAZELENA VRSTA
Biljna vrsta što krajem vegetacijske sezone izgubi samo dio lišća.
POMLAĐIVANJE
Podrazumijeva pomlađivanje biljaka rezidbom, odnosno oštro skraćivanje osnovnih grana (najčešće kod grmova). Vrši se uglavnom kod starijih biljaka, tako da se najstarije grane odrežu na do 20 cm od razine tla. Ovaj postupak zahtijeva oprez pri odabiru vrsta za juvenilni rez, jer ne reagiraju sve vrste biljaka pozitivno na drastično orezivanje. Također je vrlo bitno ovakav tip rezidbe vršiti u odgovarajuće vrijeme, kao i nakon njega primijeniti odgovarajuće mjere njege (prihrana, malčiranje, redovito zalijevanje).
PRŠLJEN
Postavka (raspored) od 3 ili više biljnih organa što na biljci izlaze iz iste točke (npr. pršljenast raspored grana na stablu).
PUČI
Ili lenticele su malene, obično plutaste površine na stabljici ili drugome dijelu biljke (list, kora) koje djeluju kao pore za disanje, odnosno izmjenu plinova.
PUP
Lat. gemma., je zametak biljnih organa (npr. lista ili cvijeta). Razlikujemo vegetativne (lisni pupovi), generativne (cvjetni pupovi) i mješovite pupove (sadrže zametke listova i cvjetova).
PUZAVICA
Biljka što raste sasvim uz tlo i obično se širi i ukorjenjuje sama. Često su to vrlo otporne vrste, a imaju tendenciju pretjeranog širenja.
R
RESE
Skupine muških visećih cvjetova, najčešće su dugačke i različitih boja (npr. kod oraha, lijeske).
REZNICA
Dio biljke koji se uzima radi razmnožavanja. Razlikujemo bazalnu (u proljeće kada započne rast i to od osnove biljke koja je obično zeljasta); zelenu (sa vršnih dijelova mladoga rasta); zrelu (zrelo drvo uzima se krajem vegetacijske sezone); lisnu (uzima se list ili dio lista); korijenovu (dio poluodraslog ili odraslog korijena) te poluzrelu (poluzrelo drvo).
S
SASTAVLJEN
Pojam koji se odnosi na list, koji može biti načinjen od nekoliko ili mnogo dijelova odnosno lisaka.
SJEDEĆI
Pojam koji se odnosi na listove i cvjetove, a podrazumijevaju izostanak stabljike odnosno stapke listova i cvjetova.
SMEĐA SNIJET CVJETOVA
Uzročnik je Monilia laxa ili Monilia fructicola. Gljivica prezimi na zaraženoj kori, a u proljeće spore šire zarazu na mlade izbojke i cvjetove. Napad ove gljivice uzrokuje propadanje i sušenje listova i cvjetova.
SPORA
Sićušna rasplodna struktura kod biljaka bez cvjetova kao što su mahovine i gljive.
STABLAŠICA
Stablo ili grm oblikovani tako da je stabljika (ili deblo) čitavom dužinom gola, a na vrhu je oblikovana krošnja. Često su to cijepljeni kultivari nekih vrsta drveća (npr. kuglaste forme javora, bagrema), a tako se mogu oblikovati i neki grmovi kao npr. ruže i fuksije.
STABLO
Stablo ili drvo je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i grana, koje čine krošnju drveta. Dijele se na vazdazeleno i listopadno drveće.
STABLJIČNI SEGMENT
Dio spojene stabljike izmešu 2 koljenca, obično se javlja kod kaktusa.
STERILNI KULTIVAR
Kultivar dobiven umjetnim putem, karakterizira ga nemogućnost produciranja sjemena (ili se sjeme producira u maloj mjeri). Kod nekih kultivara je poželjno svojstvo, kao npr. ukrasne trešnje 'Kanzan'.
SUKULENTI
Skupina biljaka debelih, mesnatih listova i/ili stabljike, u kojima zadržavaju vodu. Većinom su vazdazelene vrste.
Š
ŠTITAC
Obično plosnata ili zaobljena skupina cvjetova. Iz središnje točke štitca izrastaju pojedinačne cvjetne peteljke. Kod sastavljenog štitca svaka primarna stapka završava novim štitcem.
T
TEKSTURA
Podrazumijeva vanjska obilježja odnosno karakteristike biljaka. Tako razlikujemo npr. teksturu lista, cvijeta ili same biljke. Tekstura listova karakterizira list kao: debeo, tanak, mesnat, grub, gladak, mekan, prozračan, dlakav itd.
TOBOLAC
Suhi plod koji puca kada dozrije i oslobađa sjemenke.
TRAJNICA
Podrazumijeva biljnu vrstu koja živi najmanje 3 vegetacijske sezone. Razlikujemo zeljaste i drvenaste trajnice. Zeljaste trajnice odumiru sve do pupova uz korijenov vrat (npr. hosta), dok drvenaste samo djelomično odumiru, a zadržavaju drvenastu stabljiku (npr. ružmarin).
V
VAZDAZELENA VRSTA
Biljna vrsta koja zadržava listove i krajem vegetacijske sezone, međutim kroz godinu redovito gubi neke starije listove i formira nove.
VITICA
Nitasta struktura koja olakšava podupiranje nekih biljaka penjačica.
VRIJEŽA
Vodoravna, šireća ili povijena stabljika, obično se formira iznad razine tla, ukorjenjuje se na vrhu i stvara novu biljčicu.
VRIŠTINA
Naziva se još i bujadnica, je zajednica biljaka koja se razvija na jako kiselim dekalcificiranim tlima, nakon uništenja prvotnih šuma, često kestenovih i hrastovih. Glavne vrste biljaka koje obitavaju na vrišini su vrijes i bujad, a mjestimice se mogu naći i pojedinačna stabla breze.
Z
ZASLON
Pojam koji podrazumijeva vizualnu zaštitu (eng. screening), ostvarenu pomoću biljaka koje imaju sposobnost blokiranja pogleda na ružne ili neželjene elemente u vrtu (šupe, koševi za smeće, cisterne za vodu, neugledni zidovi). Takove biljke su često visoke i uskog habitusa, te se sade linijski uz element koji vizualno želimo eliminirati iz kompozicije vrta.
ZELJAST
Pojam koji se odnosi na izdanke biljaka koji krajem vegetacijske sezone odumiru.
ALKALNO TLO
Tlo pH vrijednosti koja se kreće u intervalu od 7 - 14. Vidi i bazično tlo.
ALPINETUM
Predstavlja jedan od vrtnih elemenata, odnosno poseban način formiranja zelenih površina, gdje se grupiraju različite vrste biljaka poput patuljastih četinjača, ukrasnih niskih grmova, trajnica, geofita ili trava i kombiniraju sa prirodno oblikovanim stijenama. Pravilnim se odabirom biljnih vrsta postiže živopisnost oblika i boja tijekom čitave vegetacijske sezone.
B
BAKTERIJSKI RAK
Karakteristična bolest kod vrsta roda Prunus, uzročnik je bakterija Pseudomonas syringae. Ova bakterioza uzrokuje postupno sušenje i propadanje biljaka, na granama se stvaraju rak rane i hipertrofije.
BORDURE
Niski obrubi sačinjeni od biljaka iste vrste pogodnih za linijsku sadnju. Bordura se postiže sadnjom po zamišljenom liniji ili oblikovanjem linije orezivanjem, u svrhu vizualnog odjeljivanja različitih površina u vrtu. Biljne bordure koriste se umjesto umjetnih materijala: vrtnog kamenja, kamenih bordura ili plastičnih ogradica.
BRAKTEJA
Pojam za izmijenjeni list pri osnovi cvijeta. Brakteje podsjećaju na uobičajene listove ili mogu biti reducirani i ljuskava izgleda. Često su velike i jarko obojene.
C
CVAT
Skupina cvjetova različitoga rasporeda (npr. gronja, grozd, klas, kitica, metlica ili štitac).
CVJETNE GREDICE
Upečatljiv oblikovni element vanjskog prostora koji nudi mogućnosti kombiniranja biljaka prema visini rasta, teksturi te boji lista i cvijeta. Sade se jednogodišnje i dvogodišnje cvjetne vrste, trajnice i geofiti. Uloga cvjetnih gredica je estetska i reprezentativna, a mogu imati i funkcionalnu ulogu npr. mogu biti pozadina za skulpture, element vođenja puta ili zaštita od pogleda.
Č
ČEŠER
Drvenasta struktura (plod) u crnogorice koji sadrži sjeme.
ČETINJAČE
Skupina golosjemenjača čiji su reproduktivni organi organizirani u češere (npr. tisa, sekvoja, čempres). Zadržavaju obojenje tijekom čitave godine (najčešće zeleno) i odličan su izbor za zimsko obojenje vrta.
D
DEBLO
Dio stabljike stabla od razine tla do prvih pravih grana.
DRVOREDNO STABLO
Stablo koje je pogodno za linijsku sadnju (drvored) karakterističnu u urbanim prostorima (uz prometnice, avenije). U ovu skupinu spadaju stabla koja su najčešće simetričnog habitusa, uspravnog debla, visoko se granaju i koje je moguće po potrebi orezivati, bez posljedica na njihov konačni izgled i narušavanja jednoličnosti drvoreda.
DVODOMNA VRSTA
To su one vrste biljaka kod kojih se jednospolni cvjetovi nalaze na odvojenim biljkama, odnosno kad se na jednoj biljci te vrste nalaze isključivo muški ili ženski cvjetovi. Stoga je u svrhu plodonošenja potrebno saditi muške i ženske biljke zajedno.
DVOGODIŠNJA BILJKA
Biljka koja cvate, stvara sjeme i ugiba u drugoj sezoni nakon nicanja. U prvoj vegetacijskoj sezoni samo stvara stabljike, korijenje i listove.
G
GRM
Grm je listopadna ili vazdazelena biljka drvenastih stabljika, koje se obilno granaju pri razini tla ili u njenoj blizini. Grm može činiti glavnu os vrtnog oblikovanja, a svojom raznolikošću stabljika, listova, cvjetova i plodova osigurava zanimljivost tijekom svih godišnjih doba.
GRONJA
Grozdasta skupina cvjetova u kojoj su unutarnje cvjetne stabljike kraće od vanjskih, pa je cvat oblikom zaobljen ili plosnat.
GROZD
Grozdasti cvat odnosno grozd je skupina racemoznih cvjetova, kod kojega se na dugačkim vretenima nalaze cvjetovi na drškama iste dužine. Vreteno ovih cvatova grana se monopodijalno, tako što stapka dugo raste, a od nje se oblikuju bočne grane s cvjetovima, pa se tek na kraju na njenom vrhu razvija cvijet. Najmlađi cvijet je uvijek onaj na vrhu vretena.
GRUPA
Podrazumijeva sadnju raznih kategorija biljaka (geofiti, trajnice, grmovi, drveće) u grupama, ali je bitno da se unutar jedne grupe nalaze biljke iste vrste. U oblikovanju krajobraza grupna sadnja se relativno često koristi kao naglasak na određeni dio vrta, bilo habitusom ili koloritom bilja. Kod drveća i grmlja grupe uključuju 3 ili više biljaka iste vrste, dok se kod biljaka nižeg rasta (geofiti, trajnice) efekt postiže sadnjom većeg broja biljaka zajedno (npr. cvjetne gredice, kamenjare).
H
HABITUS
Habitus označava položaj ili smjer rasta neke biljke. Može biti uspravan, ležeći, povijen.. Habitusom također opisujemo vanjski izgled neke biljke kao cjeline.
I
IZBOJAK
Ovogodišnji prirast (eng. sprout) iz vršnog ili bočnog pupa na grančicama. Na sebi nosi pupoljke, listove, ponekad i cvjetove i plodove.
IZMJENIČAN
Pojam se odnosi na listove koji se stvaraju pojedinačno na svakom koljencu, s obje strane stabljike.
J
JAPANSKI PIVAC
Štetnik (Popillia japonica) na ukrasnim vrstama, a preferira biljke iz rodova Acer, Aesculus, Betula, Juglans, Malus, Platanus, Rosa, Salix i Tilia. Odrasli primjerci (imago) hrane se lišćem, dok ličinke izgrizaju korijenje.
JEDNOGODIŠNJA BILJKA
Biljka što završava svoj životni ciklus u jednoj vegetacijskoj sezoni: od nicanja do cvatnje sve do donošenja sjemena i ugibanja.
K
KAKTUS
Član porodice Cactaceae, često je sukulentan i bodljikav.
KAPSULA
Kapsula je vrsta suhog ploda, koja sadrži sjemenke smještene u pregradnim komorama (dvije ili više). Sjemenke mogu biti krilate i/ili ljepljive, u svrhu uspješnijeg raznošenja.
KASKADA
Pojam je koji opisuje manji prirodni ili umjetni stepeničasti vodopad (fra. cascade). Kod vrtnih elemenata podrazumijeva "prelijevanje" neke biljne vrste (najčešće puzajuće) preko podloge u terasastom reljefu.
KAULIFLORIJA
Pojava razvoja cvjetova na starijim odrvenjelim dijelovima biljaka (deblu i granama). Česta je u tropskim šumama, a susrećemo je kod stabala judinog drvo i kakaovca.
KISELO TLO
Kiselo tlo je ono tlo čija je vrijednost pH manja od 7, odnosno kreće se u intervalu od 0 - 7.
KLOROZA
Pojava žućenja tkiva listova kao posljedica nedostatka klorofila. Uzroci kloroze mogu biti loša dreniranost tla, oštećeno ili zbijeno korijenje, visoki pH (alkalno tlo) ili nedostatak hranjiva u samoj biljci. Nedostatak hranjiva u biljci može se dogoditi uslijed nedostatka istih u tlu, ili je njihova apsorpcija iz tla blokirana zbog visoke pH reakcije tla (alkalno tlo).
KOLORIT
Predstavlja obojenje pojedine biljke. Najčešće se misli na zimski kolorit, odnosno obojenje koje pojedina biljka unosi u vrt u vrijeme kada većina vegetacije miruje. Zimski kolorit može se postići bilo cvijetom (kukurijek), listom (božikovina, četinjače), granama (drijen) ili plodovima (gaulterija).
KORIJENOV VRAT
Predstavlja dio biljke u razini tla ili malo iznad njega. Na tome se mjestu stvara novi porast i do toga dijela neke biljke (npr. zeljaste, lukovičaste) u jesen odumiru.
KOŠTUNICA
Spada u mesnate vrste plodova, odnosno to je nepucajući plod sa mesnatim usplođem, čija se sjemenka oslobađa truljenjem usplođa. Dakle kod koštunica je jedan dio usplođa sočan i jestiv, a drugi je odrvenio (koštica) i u njemu se nalazi sjeme.
KRILCE
Krilati dio sjemenke koju stvara primjerice, plod javora.
KROŠNJA
Predstavlja gornji, razgranati dio stabla iznad granice debla.
KULTIVAR
Definira se kao skupina kultiviranog bilja koje se jasno razlikuje po nekoj osobini (morfološkoj, citološkoj, kemijskoj, molekularnoj ili dr.) i koje, kada se razmnožava (vegetativno ili generativno), zadržava tu razlikovnu osobinu.
L
LADANJSKI VRT
Pojam koji definira izgled vrta specifičan za ruralna područja i vikendice u kontinentalnom ili primorskom podneblju. Za razliku od urbanih vrtova, određuje ga neformalna struktura. Pri sadnji i izboru bilja treba obratiti pozornost na obilježja podneblja u kojem se takav vrt nalazi. Ovakav tip vrta često podsjeća na engleske seoske vrtove, a u oblikovanju se koriste samo prirodni materijali (drvo, kamen).
LATERALAN
Pojam koji podrazumijeva postrani rast koji se stvara sa bočne strane grane ili korijena.
LENTICELE
Vidi puči.
LICE LISTA/NALIČJE
Lisna plojka je dio lista koji obavlja njegove osnovne funkcije, a oblikom je najčešće spljoštena. Ukoliko se radi o bifacijalnom listu, na plojci jasno razlikujemo 2 površine: lice lista koje je tamnije (često sjajno i glatko) i naličje, koje je svjetlije (često izražene nervature i dlakavo).
LISKA
Sastavni je dio sastavljenog lista (kao kod npr. glicinije). Poredak lisaka sastavljenog lista može biti nasuprotan ili naizmjeničan.
LISNA PJEGAVOST
Bolest je koja se javlja na lišću biljaka, kao posljedica napada patogena. Boja pjega kod ove bolesti mijenja se ovisno o starosti inficiranog lišća i klimatskim faktorima (temperaturi i vlazi). Sve su pjege, bez obzira na lisnu starost, uvijek obrubljene karakterističnim ljubičastim slojem nastalim zbog tvorbe antocijana.
LISNA MARGINA
Podrazumijeva rub plojke lista, a razlikujemo 5 temeljnih oblika ruba plojke: cjelovit, pilast, nazubljen, narovašen i izverugan.
LISTOPADNA VRSTA
Biljna vrsta što svake godine krajem vegetacijske sezone odbacuje i gubi svoju lisnu masu.
M
MACA
Naziv za skupinu cvjetova, obično visećih. Cvjetovi kod maca nemaju latica, često su bez peteljki i okruženi su ljuskavim braktejama. Obično su jednospolni.
MALČ
Nastirka u podnožju biljaka koja može biti anorganskog i organskog porijekla. Organski malč uključuje lišće, slamu, travu, kompost, drvenu piljevinu, koru drveta, pa čak i papir. U anorganski ubrajamo šljunak, kamen, crnu plastičnu foliju i geotekstil. UIoga malča: održava vlagu oko biljke (do 70%), kontrolira rast korova, održava temperaturu zemljišta, zaustavlja eroziju tla i stvaranje pokorice, a samim time biljka zahtijeva manje održavanja. Umjetni malč od sjeckane kore drveta dostupan je u crvenoj, žutoj, plavoj, smeđoj i crnoj boji. Tako kolorit (obojenje biljaka) dolazi do izražaja odabirom odgovarajućeg malča koji osigurava komplementarnu pozadinu.
MALČIRANJE
Postupak prekrivanja prostora u podnožju biljke i oko nje radi sprječavanja rasta korova i/ili dekoracije, a često je sastavni dio uređenja zelenih površina. Nastiranje piljevine, sjeckane kore crnogorice ili borovih iglica preporuča se oko biljaka koje podnose kiselo tlo (vrijes, rododendroni).
MEDNA ROSA
Medljika ili medna rosa je ljepljiva tekuća masa koja se izlučuje na ranjenom tkivu biljaka, a njena je pojava uzrokovana napadom lisnih ušiju.
METLICA
Metlica (lat. panicula) je složen racemozni cvat u kojem se na bočnim osima prvog reda umjesto pojedinačnih cvjetova nalaze ili mali grozdovi, kao npr. u jorgovana (Syringa vulgaris), ili male glavice, kao npr. u pelina (Artemisia vulgaris), ili klasići, kao u jednogodišnje vlasnjače (Poa annua). Dakle to je skupni racemozni cvat sastavljen od većeg broja grozdova ili klasova, a vreteno ovakvih cvatova grana se monopodijalno (tek se na vrhu stapke razvija cvijet i taj je uvijek najmlađi).
N
NALIČJE / LICE LISTA
Lisna plojka je dio lista koji obavlja njegove osnovne funkcije, a oblikom je najčešće spljoštena. Ukoliko se radi o bifacijalnom listu, na plojci jasno razlikujemo 2 površine: lice lista koje je tamnije (često sjajno i glatko) i naličje, koje je svjetlije (često izražene nervature i dlakavo).
NASUPROTAN
Takva pojava kod npr. lista, da se stvaraju po 2 na svakome koljencu (nodiju) i to jedan nasuprot drugome.
NEFORMALNI VRT
Ovakav tip vrta karakteriziraju tečne i blage krivulje te nježni obrisi, a slijede prirodan pad terena i nepravilne linije. Balans u neformalnom vrtu nije stvoren simetrijom kao u formalnom vrtu, već pomno odabranim biljnim vrstama i njihovim obilježjima (oblikom, bojom, teksturom i veličinom). Biljke se tako u neformalnim vrtovima gotovo nikada ne oblikuju u neki strogi formalni oblik. Ovakvi vrtovi otvoreni su prirodi iz koje uzimaju elemente u njihovom izvornom obliku.
NEUTRALNO TLO
Vrijednost pH tla je 7, što je točka pri kojoj tlo nije ni kiselo ni bazično.
NODIJ
Nodij ili koljence dio je stabljike iz kojega izrastaju list ili listovi.
O
OPRAŠIVANJE
Prenošenje peluda s prašnice na njušku tučka istoga ili drugoga cvijeta, a rezultat je oplodnja sjemenog zametka u plodnici tučka.
ORAŠČIĆ
Oraščić (lat. nucula) je suhi, jednosjemeni plod tvrdog i drvenastog usplođa, koje nije srašteno sa sjemenkom. Sjemenka sadrži krilca za raznošenje vjetrom (pojava anemofilija).
P
PAZUŠAC
Pazušac listova podrazumijeva kut između lista i stabljike, mjesto na kojem se razvijaju pazušni pupovi.
PENJAČICA
Biljka koja se penje koristeći drugu biljku ili neki predmet/podlogu kao potporanj. Razlikujemo penjačice sa lisnim viticama (oko potpornja se uvijaju pomoću lisnih vitica); penjačice adventivna korijenja (stvaraju podupiruće zračno korijenje); samostojeće penjačice (penju se pomoću penjućih jastučića); penjačice s viticama (svijaju se pomoću vitica) i povijuše (penju se svijanjem stabljike ulijevo ili udesno).
PEPELNICA
Najznačajnija bolest kultiviranog bilja koju uzrokuju patogene gljivica iz porodice Erysiphaceae. Na zaraženim biljkama pojavljuju se pepeljaste prevlake, prvenstveno na lišću i stabljikama. Bolest se pojavljuje i brzo razvija u uvjetima visoke vlage i povoljnih temperatura (25 - 28 ᵒC). Vrlo izraženi simptomi ove bolesti imaju negativan utjecaj na proizvodnju, zbog toga što umanjuju vrijednost kultiviranog bilja, poglavito ukrasnog, koje se cijeni najviše po izgledu.
PETA
Podrazumijeva maleni dio staroga drva reznice, koji pri uklanjanju reznice s grančice ostane pri njenoj osnovi.
pH
Reakcija tla, odnosno raspon kojim se mjeri kiselost ili bazičnost (alkalnost) tla. tlo tako može biti kisele, neutralne ili bazične (alkalne) reakcije.
PIONIRSKA VRSTA
Vrsta koja prva dolazi na biološki prazan prostor (ili na nešumsko stanište). Ona prva naseljava neki, za floru nepogodan prostor (primjerice opožareno područje). Takva vrsta se najčešće lako zakorjenjuje i time stvara povoljne uvjete za druge vrste drveća i bilja. Ovdje se mogu svrstati alepski i crni bor, breza te vrba iva.
PLEMKA
Drugim nazivom graničica je biljka poželjnih svojstava koja se cijepi na ukorijenjenu podlogu.
PLOD
Organ biljke koji nosi jednu ili više zrelih sjemenki (npr. boba, oraščić..).
PODANAK
Podzemna, puzeća stabljika koja djeluje kao pričuvni organ i nosi lisnate izboje. Vidi i rizom.
PODLOGA
Dobro ukorijenjena biljka na koju se cijepi plemka. Vidi i plemka.
PODRAST
Podrast ili podstojna etaža podrazumijeva sloj grmlja ili drugih biljaka koje rastu u sjeni drveća.
POKRIVAČI TLA
Pokrivači tla podrazumijevaju biljne vrste pogodne za prekrivanje površina u šumskom vrtu ili u nasadima ukrasnog grmlja gdje je održavanje svedeno na minimum, kao i za prekrivanje nasipa i obronaka gdje je zemlju potrebno učvrstiti. Imaju veliku ulogu u sprječavanju erozije strmina. Mnoge trajnice koje služe kao pokrivači tla dobro podnose sjenovite uvjete, jer je njihovo stanište šuma, odnosno mjesta u podnožju stabala.
POLUGRM
Biljka drvenaste osnove čiji gornji dijelovi zimi odumiru.
POLUVAZDAZELENA VRSTA
Biljna vrsta što krajem vegetacijske sezone izgubi samo dio lišća.
POMLAĐIVANJE
Podrazumijeva pomlađivanje biljaka rezidbom, odnosno oštro skraćivanje osnovnih grana (najčešće kod grmova). Vrši se uglavnom kod starijih biljaka, tako da se najstarije grane odrežu na do 20 cm od razine tla. Ovaj postupak zahtijeva oprez pri odabiru vrsta za juvenilni rez, jer ne reagiraju sve vrste biljaka pozitivno na drastično orezivanje. Također je vrlo bitno ovakav tip rezidbe vršiti u odgovarajuće vrijeme, kao i nakon njega primijeniti odgovarajuće mjere njege (prihrana, malčiranje, redovito zalijevanje).
PRŠLJEN
Postavka (raspored) od 3 ili više biljnih organa što na biljci izlaze iz iste točke (npr. pršljenast raspored grana na stablu).
PUČI
Ili lenticele su malene, obično plutaste površine na stabljici ili drugome dijelu biljke (list, kora) koje djeluju kao pore za disanje, odnosno izmjenu plinova.
PUP
Lat. gemma., je zametak biljnih organa (npr. lista ili cvijeta). Razlikujemo vegetativne (lisni pupovi), generativne (cvjetni pupovi) i mješovite pupove (sadrže zametke listova i cvjetova).
PUZAVICA
Biljka što raste sasvim uz tlo i obično se širi i ukorjenjuje sama. Često su to vrlo otporne vrste, a imaju tendenciju pretjeranog širenja.
R
RESE
Skupine muških visećih cvjetova, najčešće su dugačke i različitih boja (npr. kod oraha, lijeske).
REZNICA
Dio biljke koji se uzima radi razmnožavanja. Razlikujemo bazalnu (u proljeće kada započne rast i to od osnove biljke koja je obično zeljasta); zelenu (sa vršnih dijelova mladoga rasta); zrelu (zrelo drvo uzima se krajem vegetacijske sezone); lisnu (uzima se list ili dio lista); korijenovu (dio poluodraslog ili odraslog korijena) te poluzrelu (poluzrelo drvo).
S
SASTAVLJEN
Pojam koji se odnosi na list, koji može biti načinjen od nekoliko ili mnogo dijelova odnosno lisaka.
SJEDEĆI
Pojam koji se odnosi na listove i cvjetove, a podrazumijevaju izostanak stabljike odnosno stapke listova i cvjetova.
SMEĐA SNIJET CVJETOVA
Uzročnik je Monilia laxa ili Monilia fructicola. Gljivica prezimi na zaraženoj kori, a u proljeće spore šire zarazu na mlade izbojke i cvjetove. Napad ove gljivice uzrokuje propadanje i sušenje listova i cvjetova.
SPORA
Sićušna rasplodna struktura kod biljaka bez cvjetova kao što su mahovine i gljive.
STABLAŠICA
Stablo ili grm oblikovani tako da je stabljika (ili deblo) čitavom dužinom gola, a na vrhu je oblikovana krošnja. Često su to cijepljeni kultivari nekih vrsta drveća (npr. kuglaste forme javora, bagrema), a tako se mogu oblikovati i neki grmovi kao npr. ruže i fuksije.
STABLO
Stablo ili drvo je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i grana, koje čine krošnju drveta. Dijele se na vazdazeleno i listopadno drveće.
STABLJIČNI SEGMENT
Dio spojene stabljike izmešu 2 koljenca, obično se javlja kod kaktusa.
STERILNI KULTIVAR
Kultivar dobiven umjetnim putem, karakterizira ga nemogućnost produciranja sjemena (ili se sjeme producira u maloj mjeri). Kod nekih kultivara je poželjno svojstvo, kao npr. ukrasne trešnje 'Kanzan'.
SUKULENTI
Skupina biljaka debelih, mesnatih listova i/ili stabljike, u kojima zadržavaju vodu. Većinom su vazdazelene vrste.
Š
ŠTITAC
Obično plosnata ili zaobljena skupina cvjetova. Iz središnje točke štitca izrastaju pojedinačne cvjetne peteljke. Kod sastavljenog štitca svaka primarna stapka završava novim štitcem.
T
TEKSTURA
Podrazumijeva vanjska obilježja odnosno karakteristike biljaka. Tako razlikujemo npr. teksturu lista, cvijeta ili same biljke. Tekstura listova karakterizira list kao: debeo, tanak, mesnat, grub, gladak, mekan, prozračan, dlakav itd.
TOBOLAC
Suhi plod koji puca kada dozrije i oslobađa sjemenke.
TRAJNICA
Podrazumijeva biljnu vrstu koja živi najmanje 3 vegetacijske sezone. Razlikujemo zeljaste i drvenaste trajnice. Zeljaste trajnice odumiru sve do pupova uz korijenov vrat (npr. hosta), dok drvenaste samo djelomično odumiru, a zadržavaju drvenastu stabljiku (npr. ružmarin).
V
VAZDAZELENA VRSTA
Biljna vrsta koja zadržava listove i krajem vegetacijske sezone, međutim kroz godinu redovito gubi neke starije listove i formira nove.
VITICA
Nitasta struktura koja olakšava podupiranje nekih biljaka penjačica.
VRIJEŽA
Vodoravna, šireća ili povijena stabljika, obično se formira iznad razine tla, ukorjenjuje se na vrhu i stvara novu biljčicu.
VRIŠTINA
Naziva se još i bujadnica, je zajednica biljaka koja se razvija na jako kiselim dekalcificiranim tlima, nakon uništenja prvotnih šuma, često kestenovih i hrastovih. Glavne vrste biljaka koje obitavaju na vrišini su vrijes i bujad, a mjestimice se mogu naći i pojedinačna stabla breze.
Z
ZASLON
Pojam koji podrazumijeva vizualnu zaštitu (eng. screening), ostvarenu pomoću biljaka koje imaju sposobnost blokiranja pogleda na ružne ili neželjene elemente u vrtu (šupe, koševi za smeće, cisterne za vodu, neugledni zidovi). Takove biljke su često visoke i uskog habitusa, te se sade linijski uz element koji vizualno želimo eliminirati iz kompozicije vrta.
ZELJAST
Pojam koji se odnosi na izdanke biljaka koji krajem vegetacijske sezone odumiru.
