2014/04/26

Ruže: morfologija i podjela



MORFOLOGIJA RUŽA
  • porodica: Rosaceae
  • dimenzije rasta: visine 0,20 do 8 m ovisno o sorti
  • habitus: listopadni, drvenasti grmovi uspravnog ili nepravilnog rasta; mogu rasti i kao pokrivačice tla, penjačice ili malo stablo
  • stabljika/kora: drvenasta stabljika; grane prekrivene gustim ili rijetkim trnjem, koje može biti ravno ili zavinuto; kora je zelene ili crvene boje
  • list: cjelovit i nazubljen, nalazi se na stapkama i nasuprotno je raspoređeno s listom na vrhu; može biti zelene ili crvene boje, sjajno ili mat
  • cvijet/cvat: dvospolan; sastoji se od pet čaškinih listića - lapova, koji su duguljasti, nazubljeni i zeleni i od latica, koje su ciklički poredane u više krugova (osim kod botaničkih ruža kod kojih latice čine jedan krug); ovisno o broju latica cvijet može biti jednostavan, polupun i pun; boje cvjetova mogu biti raznolike: od bijelih, žutih, narančastih, crvenih, ružičastih, do različitih nijansa ovih boja, a mogu biti i dvobojni
  • plod: šipak crvene boje koji se razvija iz cvjetišta ocvale ruže


CVATNJA

Ruže cvatu od proljeća do jeseni.


STANIŠTE

Ruže rastu na sunčanom i prozračnom staništu. Ne pogoduju im sjenovita mjesta, pogotovo ispod krošnji drveća. Stanište mora biti prozračno, što znači da treba postojati protok zraka kako se ne bi stvarala vlaga, koja pogoduje nastanku gljivičnih oboljenja.

Ruže su uglavnom prilagodljive različitim tipovima tla, a najbolje im pogoduje rahlo, ilovasto tlo, bogato hranjivima i humusom te dobro drenirano. Ako je tlo pjeskovito, primitak vode je slab pa se takvom tlu mora popraviti struktura dodatkom organske tvari. Glinasta tla se slabo zagrijavaju i imaju mali kapacitet za zrak pa se njegova struktura također popravlja dodatkom organske tvari. Reakcija tla mora biti blago kisela do neutralna (pH 5,5 – 6,5).
Mjesto na kojem je posađena ruža treba biti cijelo vrijeme čisto od korova i tlo rahlo (mrvičaste strukture) kako bi ruža nesmetano rasla te lakše primala hraniva i vodu.


PRIMJENA

Primjenjuju se za gredice, obrube, a mogu se saditi i pojedinačno. Neke se ruže koriste za živice, a neke se uzgajaju kao grm ili grmolika stablašica. Često se koriste kao ruže za rez za izradu buketa i aranžmana zbog krupnog cvata (čajevke), koji raste na dugoj cvjetnoj stapci.



PODJELA RUŽA

Ruže dijelimo prema habitusu, obliku, boji cvijeta i primjeni. Dijelimo ih na autohtone ili botaničke ruže, čajevke, floribunde, engleske ruže, ruže patio, minijaturne i patuljaste ruže, ruže penjačice, ruže pokrivači, grmolike ili parkovne ruže i ruže stablašice.


Autohtone ili botaničke ruže
To su samonikle ruže; prostiru se duž cijele Sjeverne polutke u umjerenim  i umjereno toplim područjima, zatim se nalazi u Sjevernoj Africi, Tajlandu i Novom Meksiku, te u južnoj Indiji. U Hrvatskoj ima 37 samoniklih vrsta. Cvat je jednostavan, sastoji se od 5 latica; cvate jednom godišnje. Rastu na nepristupačnim staništima, kao što su šikare, rubovi šuma i obale tekućica.



Čajevke
Nastale su križanjem „starih“ ruža s kineskim (Rosa chinensis). Snažnog su i uspravnog rasta, visine su 80 do 120 cm; velikog i sjajnog lišća; cvjetne stapke su duge sa pojedinačnim cvjetovima; imaju sposobnost ponovnog cvjetanja; minimalni razmak sadnje između sadnica je 35 do 40 cm. Osjetljive su na pepelnicu i rđu. Najčešće se sade u skupinama, a primjenjuju se i kao rezano cvijeće.



Floribunde
Ove ruže nastale su križanjem čajevki i polijanti. Rastu u grmovima 50 do 60 cm visine; cvatovi su u skupinama, a cvatnja je obilna. Dosta su otporne na bolesti i hladnoću. Sade se na razmak od 30 do 35 cm u redu, odnosno 3 sadnice na 1m; ako ih sadimo u više redova, koristimo cik-cak sadnju. Mogu se saditi na gredice, kao živice (bujnije sorte) ili na obrube.


 
Engleske ruže
To su grmovi visine do 150 cm, pa čak i do 200 cm. Odlikuje ih karakterističan oblik cvata i voćni miris, te ponovno cvjetanje. Minimalni razmak sadnje je 80 cm.



Ruže patio, minijaturne i patuljaste
Stvaraju male grmove visine 20 do 50 cm, a cvjetaju uglavnom sitnim cvjetovima u skupinama, a neke mogu imati velike pojedinačne cvjetove. Upotrebljavaju se za sadnju na balkonima, u teglama ili žardinjerama, te za manje cvjetne gredice ili kamenjare. Razmak sadnje je 15 do 20 cm.



Ruže pokrivači tla
Uglavnom cvjetaju sitnim cvjetovima; grane prekrivaju tlo, pa su idealne za spriječavanje rasta korova. Razmak sadnje je 40 cm.



Ruže penjačice
Cvjetaju velikim ili srednje velikim pojedinačnim cvjetovima ili cvjetovima u skupinama; visine su od 2,5 do 8 m, ovisno o kultivaru. Ne tjeraju vitice pa ih je potrebno učvrstiti za potporanj. Minimalni razmak sadnje između biljaka je 1,20 m, a od zida ili drugog potpornja razmak je minimalno 0,30 do 0,40 m. Upotrebljavaju se za prekrivanje dijelova kuća, pergola, starog drveća, stupova itd.


 
Grmolike ili parkovne ruže
Rezultat su križanja samoniklih ruža i modernih hibrida u obliku grma. Cvjetaju srednje velikim ili velikim pojedinačnim cvjetovima ili cvjetovima u skupini, a cvatnja je obilna i raskošna. Visine su do 2 m. Minimalni razmak sadnje je 1 m.
 


Ruže stablašice
Ovisno o vrsti ruže cijepljene na vrh stabla, dijelimo ih na grmolike i pendulaste ruže stablašice:

  • Grmolike ruže stablašice - Na stablo se cijepe mini ruže, floribunde ili čajevke koje tvore okruglu krošnju. Veličina krošnje ovisi o vrsti ruže koja je cijepljena, tako promjer može biti od 35 cm do 1m. Visina stabla na koje su ruže cijepljene također ovisi o vrsti ruže, pa imamo grmolike stablašice cijepljene na stablo visine 0,40 m, 0,60 m i 1 m. Obično se sade kao soliteri, no mogu se posaditi i kao drvored (za takvu sadnju razmak između biljaka mora biti 2 m).
 
  • Pendulaste ruže stablašice - Na stablo visine 1 m ili 1,5 m cijepe se ili ruže pokrivačice pa je krošnja kod takvih kultivara promjera 150 cm (npr. 'Lavander dream', 'Tomalise', 'Rote flamme') ili ruže penjačice pa je krošnja promjera do 3 m (npr. 'Rosarium Uetersen'). Izgled pendulaste stablašice ovisi i o našoj želji, što znači da krošnju možemo oblikovati u obliku kišobrana ili možemo pustiti grane da vise do poda. Najčešće se sade kao soliteri, ali se može od njih napraviti drvored, no kod takve sadnje trebaju se odabrati ili isti ili slični kultivari, a razmak sadnje ne smije biti manji od 2 m.



_____________________________________________________________
Izvori slika:
http://smallbackyardlandscapingideas.com/small-backyard-new/garden-layouts-3/
http://www.ekomarket.ba/proizvod/49
http://najljepsicvijet.com/cvijece-buket-online-kupovina-slanje.php?c=91&cvijece%20buket=Buket%2049%20ru%C5%BEa
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/32/Divlja_ruza_cvijet_270508.jpg
http://pixelizam.com/prekrasne-rosa-osiria-ruze/
http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=3403&PN=2
http://petrovicroses.rs/sr/ruze/engleske-ruze/geoff-hamilton
http://zivotnaselu.blogspot.com/2012/03/normal-0-microsoftinternetexplorer4_13.html
http://www.vrtlarijahorvat.hr/DetaljiTipovi.aspx?id=1#
http://forum.net.hr/forums/t/382572.aspx?PageIndex=13
http://www.rasadnik-milic.hr/galerija.asp
http://www.vrtlarijahorvat.hr/DetaljiTipovi.aspx?id=1
http://www.pijanitvor.com/index.php?threads/3957/

Nema komentara:

Objavi komentar