Vrt za pčele

Vrt za pčele je vrt sa onim biljkama koje sadrže puno peluda i/ili nektara te su zbog toga bogat izvor hrane pčelama. Takve biljke nazivamo medonosnim biljkama, a o njihovom postojanju ovise život i opstanak pčelinjih zajednica te time i prinos meda. Medonosno bilje raste u prirodi kao samoniklo, ali i pod utjecajem ljudi podizanjem parkova, voćnjaka, povrtnjaka, nasada ljekovitog i aromatičnog bilja i sl.

Kako bi pčele u sezoni pčelinje paše mogle dati što veće prinose meda, potrebno je da se medonosno bilje nalazi na što većoj površini i da je raznovrsno. Nepovoljna okolnost za ispašu je kada se na jednom području nalazi samo jedna vrsta bilja jer nakon završetka cvatnje dolazi do prekida paše te pčele nisu u mogućnosti da prikupe veće količine meda. Najbolja iskorištenost medonosnog bilja je kada jedna vrsta u cvatnji smjenjuje drugu.

Podizanjem vrta za pčele nećemo moći osigurati pčelama dovoljno hrane za ispašu cijele sezone, no možemo im osigurati hranu kada je u prirodi nema dovoljno, a to je u rano proljeće i krajem sezone. Osim toga, takvim vrtom privući ćemo i mnoge druge korisne životinje i povećati biološku raznolikost.

Čimbenici za oblikovanje vrta za pčele

• Položaj: vrt mora biti na sunčanom mjestu, zaštićen od jakog vjetra
• Biljna društvenost: biljke iste vrste moraju biti posađene u skupinama od najmanje deset sadnica, one koje rastu pojedinačno ili u paru teško će privući pčele
• Udaljenost od košnica: pčele u neposrednoj blizini košnica obavljaju nuždu stoga zaobilaze biljke koje rastu preblizu košnica 

Odabir biljaka

Izvori hrane pčelama mogu biti začinske biljke, jednogodišnje vrste, geofiti, voćke, drveće, grmovi, samonikle biljke, trajnice te povrće. Važno je pčelama osigurati hranu tokom cijele vegetacije, a naročito u rano proljeće i u jesen kada je opskrba peludom ograničena.

• Jednogodišnje vrste: dragoljub (Tropaeolum sp.), koreopsis (Coreopsis sp.), ljetni zvjezdan (Callistephus chinensis), meksička zvijezda (Cosmos bipinnatus), različak (Centaurea cyanus), stolisnik (Achillea filipendulina), suncokret (Helianthus annuus), ukrasni slak (Ipomoea tricolor)
• Geofiti: kockavica (Fritillaria imperialis), mrazovac (Colchicum autumnale), tulipan (Tulipa sp.), visibaba (Galanthus sp.), zumbul (Hyacinthus orientalis)
• Trajnice: crnjuša (Erica carnea), grimizna pupavica (Echinacea purpurea), ljubičica (Viola odorata), vrijesak (Calluna vulgaris), primorski vrisak (Satureja montana), rudbekija (Rudbeckia fulgida), zvjezdan (Aster amelluss)
• Začinske i aromatične biljke: bosiljak (Ocimum basilicum), kadulja (Salvia officinalis), lavanda (Lavandula sp.), majčina dušica (Thymus serpyllum), matičnjak (Melissa officinalis), mažuran (Origanum majorana), ružmarin (Rosmarinus officinalis), timijan (Thymus vulgaris)
• Grmovi: biserak (Symphoricarpus racemosus), udikovina (Viburnum opulus)
• Drveće: bagrem (Robinia pseudoacacia), divlji kesten (Aesculus hippocastanum), japanska sofora (Sophora japonica), javor klen (Acer campestre), javor mliječ (Acer platanoides), judino drvo (Cercis sliquastrum), katalpa (Catalpa bignoides), kelreuterija (Koelreuteria paniculata), oskoruša (Sorbus aucuparia), paulovnija (Paulownia tomentosa), sitnolisna lipa (Tilia cordata), srebrnolisna lipa (Tilia tomentosa), velelisna lipa (Tilia platyphyllos), vrba (Salix sp.)
• Penjačice: bršljan (Hedera helix), glicinija (Wisteria sinensis), lozica (Parthenocissus tricuspidata)
• Povrtne kulture: bob (Vicia faba), bundeva (Cucurbita pepo), dinja (Cucumis melo), krastavac (Cucumis sativus), lubenica (Citrullus lanatus), luk (Alium sp.)
• Voćne kulture: breskva (Prunus persica), crveni ribiz (Ribes rubrum), jabuka (Pirus malus), kruška (Pirus communis), malina (Rubus idaeus), ogrozd (Ribes grossularia), pitomi kesten (Castanea sativa), trešnja (Prunus avium), višnja (Prunus cerasus)

_______________________________________________________________
Izvori slika:
http://freygardens.com/?page_id=774
http://www.themelissagarden.com/
http://zanimljivostidana.com/zanimljivosti/1481-naucnici-tvrde-pcele-i-cvece-komuniciraju-putem-elektriciteta.html
http://www.aromatherapy-at-home.com/lavender-flower-garden.html
http://plantstudios.wordpress.com/2011/10/31/garden-tour-fernwood-botanical-in-spring/

Pročitajte više ...

Aesculus hippocastanum (divlji kesten)

Porodica: Sapindaceae

Morfološke karakteristike:

• dimenzije rasta: do 15 (30)  m visine i do 15 m širine; promjera debla do 1 m
• habitus: listopadno, široko razgranato stablo; krošnja gusto lisnata, okruglasta i kompaktna
• korijen: jako razvijen, površinski; u mladosti se formira glavni korijen, a kasnije brojno bočno korijenje
• stabljika/kora: na mlađim izbojcima kora je glatka, sivkasto-smeđe boje, na starijim stablima sitno ispucala, ljušti se u tankim ljuskama, crvenkasto-sive boje, debljine oko 1 cm
• list: vrlo velik, dlanasto sastavljen od 5 do 7 lisaka pilasto nazubljenog ruba
• cvijet/cvat: jednospolni i dvospolni, bijele boje, skupljeni u uspravne i piramidalne metlice dužine 20 do 30 cm
• plod: okrugli, mesnati, bodljikavi tobolac zelene boje u kojem se nalaze krupne sjemenke (1 do 3) sjajne smeđe boje; nakon sazrijevanja puca na 3 dijela

Cvatnja: u proljeće (svibanj); odmah nakon listanja

Uzgojne karakteristike: duboko, rahlo i svježe tlo bogato humusom; podnosi hladnoću i onečišćenja; izbjegavati sadnju na suhe i vruće ekspozicije kako bi se reducirala pojava paleži listova; teško se presađuje; osjetljiv na jake vjetrove; brzorastuća vrsta; dugovječna, može doživjeti preko 200 godina starosti; široka primjena u farmaceutskoj industriji; problemi kod uzgoja: štitasta uš divljeg kestena, japanski pivac, moljci, pepelnica i antraknoza; palež i pjegavost listova vrlo su česta pojava, što uz opadanje velikih plodova rezultira sve manjom primjenom ove vrste u oblikovanju krajobraza
 

Položaj: sunčan/dobro podnosi zasjenu

Primjena: soliter; drvoredi; sadnja u manjim grupama; veliki travnjaci; arboretumi; sadnja na kampuse i golf terene; velike javne površine; drvo za zasjenu; nije primjeren za sadnju uz parkirališta (radi puno smeća – plodovi, listovi); veće bonsai drvo; izrada lijekova i krema; kultivar 'Baumanii' češći je u primjeni u urbanim sredinama (dupli i dugotrajniji bijeli cvatovi; ne plodonosi); privlači pčele

______________________________________________________________
Izvori slika:
http://www.jardiland.com/mon-jardin/1-pepiniere/2-arbres-et-arbustes-de-decoration/360-aesculus-hippocastanum
http://www.garden-en.com/ei/en/00047-C1-horsechestnut/
http://www.arkive.org/horse-chestnut/aesculus-hippocastanum/

Pročitajte više ...

Tilia cordata (sitnolisna lipa)

Porodica: Tiliaceae

Morfološke karakteristike:

• dimenzije rasta: visine do 18 (25) m, širine do 12 m; promjera debla do 2 m
• habitus: srednje visoko listopadno stablo; gusta krošnja u mladosti čunjasta, simetrična, kasnije u obliku polukugle, zaobljena i široka; deblo je kratko i debelo
• korijen: jako razvijen, sastoji se od više jačih vertikalnih žila i brojnih bočnih žila, razvija ektotrofnu mikorizu
• stabljika/kora: kod mladih stabala glatka i tanka, smeđe boje; stara stabla imaju uzdužne brazde, crno-sive boje; grane uspravne i šireće, donje grane vise; izbojci su goli, zelenosmeđe ili žutosmeđe boje, a na strani okrenutoj suncu crvenkaste boje
• list: peteljka dužine do 4 cm; naizmjeničan, srcoliko okruglastog oblika, dužine do 7 cm, ušiljenog vrha, fino napiljenog ruba, na bazi često asimetrični; lice tamno-zelene boje, a naličje modrozelene s čupercima crvenkastih dlačica u kutovima žila
• cvijet/cvat: blijedožuti cvjetovi (5 do 15) skupljeni u paštitasti cvat sa krilatim zaliskom, ugodnog mirisa
• plod: višesjemeni oraščić kruškolikog oblika, crvenkaste boje, na vrhu se nalazi šiljak, relativno mekan

Cvatnja: početak – sredina ljeta (lipanj – srpanj)

Uzgojne karakteristike: najbolje uspijeva u rahlom, dubokom, dobro dreniranom i bogatom tlu, ali uspijeva i na drugim tipovima tala; prilagodljiva na različite pH reakcije tla; otporna na zagađenje zraka i tla; tolerira uvjete grada: zagađenja, zbijena i alkalna tla, loše drenirana tla; osjetljiva na posolicu (ne preporuča se sadnja kao drvored uz uske ulice); nije pretjerano otporna na sušu pa se ljeti mogu pojaviti opekotine na listovima; podnosi jake vjetrove, otporna na vjetrolome; lako se presađuje; sporijeg rasta nego ostale vrste roda Tilia; odlično podnosi orezivanje (prikladna za visoke žive ograde); zahtijeva orezivanje za formiranje jake strukture i provodnice; problemi kod uzgoja: japanski pivac (najčešći štetnik, može uzrokovati potpunu defolijaciju), lisne uši, crveni pauk, Verticillium venuće

Položaj: sunčan/polusjenovit

Primjena: soliter; drvoredi (na travnjacima, širim ulicama, u kazetama); stablo za duboku zasjenu; za formalan oblik, pravilnost i simetriju u krajobrazu; bonsai vrsta; kao visoka živa ograda (visina reza do 3 m, uz sadnju 2 do 3 sadnice/m dužine); vjetrozaštitni pojasevi; ispaša pčela (medonosna vrsta)

_________________________________________________________________
Izvori slika:
http://floring.hr/bjelogoricno-drvece/
http://www.panoramio.com/photo/65567197
http://www.bonsai-info.net/baumschule/tilia-cordata.htm

Pročitajte više ...

Sophora japonica (japanska sofora) syn. Styphnolobium japonicum

Porodica: Fabaceae/Leguminosae

Morfološke karakteristike:

• dimenzije rasta: visine do 18 (30) m, širine do 18 m; promjer debla do 1,2 m
• habitus: listopadno stablo okruglaste, vrlo široke krošnje na kratkom deblu
• korijen: vlaknasto razvijen korijen, u sušnim područjima vrlo dubok; vrsta razvija dublji korijenov sustav nego ostale vrste roda Sophora; korijen nema sposobnost razvijanja simbioze sa Rhizobium bakterijama (fiksacija dušika)
• stabljika/kora: u mladosti glatka, sivozelene boje, kasnije uzdužno izbrazdana,  sivosmeđa; mlade grane i izbojci su glatki i maslinastozelene boje sa izraženim tamnim lenticelama
• list: naizmjeničan, neparno sastavljen od 7 do 17 lisaka, svijetlo do tamno zelene boje, sjajni, svaka liska dužine do 5 cm; boja u jesen zelenožuta
• cvijet/cvat: blijedožuti do kremasto bijeli cvjetovi nalik cvijetu graška, skupljeni u cvat metlicu dužine do 25 cm, ugodnog mirisa; obilna cvatnja ali nakon 10. godine života ili kasnije kod biljaka uzgojenih iz sjemena
• plod: člankovite mahune, dužine od 8 do 20 cm, žućkasto zelene boje, po dozrijevanju posmeđe u listopadu, ostaju na granama zimi

Cvatnja: kasno ljeto (kolovoz – rujan)

Uzgojne karakteristike: najbolje uspijeva u vlažnim, plodnim, dobro dreniranim tlima; tolerantna na urbane uvjete: zagađenje zraka i tla, vrućinu, sušu, zbijena i siromašna tla; djelomično otporna na posolicu; lako se presađuje zbog vlaknastog korijenja (uspješnija sadnja u proljeće nego u jesen); oprez kod primjene: radi nered kod opadanja listova, cvjetova i plodova; dobro podnosi orezivanje (lako se održava željeni oblik); brzorastuća vrsta u mladosti, sa starenjem se rast usporava; biljke sa manje od 45 cm u promjeru debla podložnije su stradanju od zimskog nevremena; u mladosti slabo drvo i krhke stabljike često bivaju oštećene kod jakih oluja; nije potpuno otporna na mraz i niske temperature (za jakih zima može doći do odumiranja izbojaka); problemi kod uzgoja: krumpirov lisni skakač (dovodi do ozljeda koje rezultiraju pojavom bolesti vještičje metle), rak grana i debla, palež izbojaka (Nectria cinnabarina ili Diplodia sophorae)

 

Položaj: sunčan

Primjena: soliter; drvoredno stablo (za aleje, parkove i ulice); na travnjake; sadnja na kampuseve; ne radi veliku zasjenu pa je moguća podsadnja vrstama koje zahtijevaju svjetlost (travnjaci kao podloge također uspijevaju); stablo za bogati cvjetni efekt u kasno ljeto; u upotrebi čest kultivar 'Pendula', manjih dimenzija i upadljivog visećeg habitusa; medonosna vrsta; privlači ptice

_______________________________________________________________

Izvori slika:

http://www.treebrowser.org/index.cfm?controller=final&action=details&key=506&sortby=CommonName#PhotoSwipe1409997813953

http://www.barcham.co.uk/trees-for-sale/buy-japanese-pagoda-tree-sophora-japonica

http://luirig.altervista.org/flora/taxa/floraspecie.php?genere=Sophora

Pročitajte više ...

Rhus typhina (kiseli ruj)

Porodica: Anacardiaceae

Morfološke karakteristike:

• dimenzije rasta: visine do 7 (10) m, širine do 7 m
• habitus: veliki otvoreni listopadni grm ili nisko stablo široko kišobranaste krošnje ravnog vrha i nakrivljenog debla koje daje lijepu teksturu zimi
• korijen: dobro razvijen, vlaknasti i šireći; velika snaga tjeranja izdanaka (biomeliorativna vrsta)
• stabljika/kora: kora crvenosmeđe boje; grane debele, glatke; mladi izbojci obrasli gustim čekinjastim baršunastim dlačicama, a starije grane nisu obrasle dlakama
• list: naizmjeničan, sastavljen od 11 do 27 elipsastih lisaka ušiljenog vrha i napiljenog ruba, dužine do 12 cm, lice sjajno i tamnozeleno, naličje sivo – zelene boje; u jesen crvenonarančaste boje; peteljka duga i dlakava
• cvijet/cvat: cvjetovi skupljeni u uspravne grozdove duge do 20 cm, guste i dlakave; muški cvjetovi su zelenkaste boje, a ženski purpurnocrvene boje
• plod: suhe okruglaste koštunice zbijene u uspravne klipove obrasle crvenosmeđim čekinjama, dozrijevaju u kolovozu; samo ženske biljke plodonose; plod dugotrajan

Cvatnja: početak ljeta (lipanj – srpanj)

Uzgojne karakteristike: raste na suhim, kamenitim, siromašnim tlima, preferira kisela tla; nema posebnih zahtjeva prema tipu tla; otporan na niske temperature; otporan na gradsko zagađenje; dobro podnosi sušu i vjetrolome, alkalna tla; ne tolerira posolicu i konstantno vlažna tla; nije odviše otporan na niske temperature pa za jakih zima mogu stradati mladi izbojci; brzorastuća vrsta, brzo stvara kolonije; kolonije se mogu razvijati na kamenitim padinama gdje čak i borovice teško uspijevaju; moguće pomlađivanje rezom koje se obavlja sredinom zime; lako se razmnožava; tanka kora na korijenu  i deblu čini ga osjetljivim na oštećenja od košnje i rezanja, pa na mjestu ozljeda tjera mnogo izdanaka; problemi kod uzgoja: lisne i štitaste uši, grinje, rđa, osjetljiv na Verticillium venuće

Položaj: sunčan/polusjenovit

Primjena: soliter; grupna sadnja; privatni vrtovi; sadnja na nagibe; za brzu i efektnu stabilizaciju terena; naturalizirana područja; šumski rub; vjetrozaštitni pojasevi za velike posjede (farme i sl.); kultivari 'Dissecta' i 'Laciniata' češći su u upotrebi kao ukrasne vrste (finije teksture i više nazubljenih listova); korijen i unutarnja kora drva koriste se za pigmentaciju (bogati taninima); privlači ptice i malene sisavce

_______________________________________________________________
Izvori slika:
http://www.mrf-garden.com/?cat=28&page=97
http://www.bastovanstvo.rs/index.php?topic=1054.0
http://www.about-garden.com/ei/en/00698-C1-staghorn-sumac/

Pročitajte više ...