2014/09/14

Vrt za pčele




Vrt za pčele je vrt sa onim biljkama koje sadrže puno peluda i/ili nektara te su zbog toga bogat izvor hrane pčelama. Takve biljke nazivamo medonosnim biljkama, a o njihovom postojanju ovise život i opstanak pčelinjih zajednica te time i prinos meda. Medonosno bilje raste u prirodi kao samoniklo, ali i pod utjecajem ljudi podizanjem parkova, voćnjaka, povrtnjaka, nasada ljekovitog i aromatičnog bilja i sl.



Kako bi pčele u sezoni pčelinje paše mogle dati što veće prinose meda, potrebno je da se medonosno bilje nalazi na što većoj površini i da je raznovrsno. Nepovoljna okolnost za ispašu je kada se na jednom području nalazi samo jedna vrsta bilja jer nakon završetka cvatnje dolazi do prekida paše te pčele nisu u mogućnosti da prikupe veće količine meda. Najbolja iskorištenost medonosnog bilja je kada jedna vrsta u cvatnji smjenjuje drugu.



Podizanjem vrta za pčele nećemo moći osigurati pčelama dovoljno hrane za ispašu cijele sezone, no možemo im osigurati hranu kada je u prirodi nema dovoljno, a to je u rano proljeće i krajem sezone. Osim toga, takvim vrtom privući ćemo i mnoge druge korisne životinje i povećati biološku raznolikost.


Čimbenici za oblikovanje vrta za pčele
  • Položaj: vrt mora biti na sunčanom mjestu, zaštićen od jakog vjetra
  • Biljna društvenost: biljke iste vrste moraju biti posađene u skupinama od najmanje deset sadnica, one koje rastu pojedinačno ili u paru teško će privući pčele
  • Udaljenost od košnica: pčele u neposrednoj blizini košnica obavljaju nuždu stoga zaobilaze biljke koje rastu preblizu košnica 



Odabir biljaka

Izvori hrane pčelama mogu biti začinske biljke, jednogodišnje vrste, geofiti, voćke, drveće, grmovi, samonikle biljke, trajnice te povrće. Važno je pčelama osigurati hranu tokom cijele vegetacije, a naročito u rano proljeće i u jesen kada je opskrba peludom ograničena.


  • Jednogodišnje vrste: dragoljub (Tropaeolum sp.), koreopsis (Coreopsis sp.), ljetni zvjezdan (Callistephus chinensis), meksička zvijezda (Cosmos bipinnatus), različak (Centaurea cyanus), stolisnik (Achillea filipendulina), suncokret (Helianthus annuus), ukrasni slak (Ipomoea tricolor)
  • Geofiti: kockavica (Fritillaria imperialis), mrazovac (Colchicum autumnale), tulipan (Tulipa sp.), visibaba (Galanthus sp.), zumbul (Hyacinthus orientalis)
  • Trajnice: crnjuša (Erica carnea), grimizna pupavica (Echinacea purpurea), ljubičica (Viola odorata), vrijesak (Calluna vulgaris), primorski vrisak (Satureja montana), rudbekija (Rudbeckia fulgida), zvjezdan (Aster amelluss)
  • Začinske i aromatične biljke: bosiljak (Ocimum basilicum), kadulja (Salvia officinalis), lavanda (Lavandula sp.), majčina dušica (Thymus serpyllum), matičnjak (Melissa officinalis), mažuran (Origanum majorana), ružmarin (Rosmarinus officinalis), timijan (Thymus vulgaris)
  • Grmovi: biserak (Symphoricarpus racemosus), udikovina (Viburnum opulus)
  • Drveće: bagrem (Robinia pseudoacacia), divlji kesten (Aesculus hippocastanum), japanska sofora (Sophora japonica), javor klen (Acer campestre), javor mliječ (Acer platanoides), judino drvo (Cercis sliquastrum), katalpa (Catalpa bignoides), kelreuterija (Koelreuteria paniculata), oskoruša (Sorbus aucuparia), paulovnija (Paulownia tomentosa), sitnolisna lipa (Tilia cordata), srebrnolisna lipa (Tilia tomentosa), velelisna lipa (Tilia platyphyllos), vrba (Salix sp.)
  • Penjačice: bršljan (Hedera helix), glicinija (Wisteria sinensis), lozica (Parthenocissus tricuspidata)
  • Povrtne kulture: bob (Vicia faba), bundeva (Cucurbita pepo), dinja (Cucumis melo), krastavac (Cucumis sativus), lubenica (Citrullus lanatus), luk (Alium sp.)
  • Voćne kulture: breskva (Prunus persica), crveni ribiz (Ribes rubrum), jabuka (Pirus malus), kruška (Pirus communis), malina (Rubus idaeus), ogrozd (Ribes grossularia), pitomi kesten (Castanea sativa), trešnja (Prunus avium), višnja (Prunus cerasus)




_______________________________________________________________
Izvori slika:
http://freygardens.com/?page_id=774
http://www.themelissagarden.com/
http://zanimljivostidana.com/zanimljivosti/1481-naucnici-tvrde-pcele-i-cvece-komuniciraju-putem-elektriciteta.html
http://www.aromatherapy-at-home.com/lavender-flower-garden.html
http://plantstudios.wordpress.com/2011/10/31/garden-tour-fernwood-botanical-in-spring/

Nema komentara:

Objavi komentar